Gotovo 4 500 službenika švedskog Zavoda za zapošljavanje ostalo je bez posla. Razlog: budžetske uštede i opsežne reforme tržišta rada.

Tako će ugasiti desetina poslovnica Zavoda širom zemlje, a njihovi zaposleni preseliće se s druge strane pulta u svojoj dojučerašnjoj ustanovi.

Bez posla trećina trenutne radne snage

Državni budžet za 2019. godinu, izglasan u parlamentu sredinom decembra, predvidio je 85 miliona evra manje za plate zaposlenih te čak 339 miliona evra manje za programe zavoda za zapošljavanje.

Odluka o jednom od najvećih ukidanja radnih mjesta u istoriji Švedske bila je jedina moguća posljedica budžetskih rezova.

Zavod (Arbetsförmedlingen) u 240 poslovnica u cijeloj Švedskoj zapošljava gotovo 13 500 ljudi, što znači da će bez posla ostati trećina trenutne radne snage. Najviše će otpuštanja biti u provincijskim centrima, a najmanje u velikim gradovima. Svi će sadašnji zaposleni, međutim, ostati na svojim radnim mjestima do aprila, odnosno do završetka pregovora između sindikata i čelnika Zavoda u vezi s otkaznim uslovima.

Švedski političari se ni dosad nisu ustručavali od sličnih poteza, ma kako oni nepopularni bili. Iako je rezanje troškova posljedica budžeta koji su u parlamentu uspjele izglasati stranke desnog centra, nezadovoljstvo trenutnom funkcijom Zavoda za zapošljavanje uglavnom dijeli i vladajuća koalicija lijevog centra.

Socijaldemokratski premijer Stefan Lofven požurio je za otkaze optužiti političke rivale desnice, koji su prije njegovog izbora u januaru, uz pomoć glasova kasnije “odmetnutih” stranaka centra, donijeli državni budžet koji sada obavezuje i njega.

No ministar rada Iva Džonson, iz redova socijaldemokrata, dala je naslutiti da se Zavodu nije dobro pisalo.

– Čak i nakon eventualnog rebalansa budžeta u aprilu, ne vjerujem da će biti novca kojim bi se nadoknadio ovaj manjak. Stranke s kojima smo ušli u budžetsku koaliciju nemaju tako ambicioznu politiku na tržištu rada i jasno je da će to uticati i na državni budžet u sljedećim godinama – rekla je Džonson.

Stopa nezaposlenosti šest odsto

Reforme će ići ponajprije u smjeru digitalizacije te povlačenja Zavoda kao aktivnog aktera u zapošljavanju. Najavljuje se da će se komunikacija s nezaposlenima ubuduće voditi putem Skypea, što znači da učesnici razgovora mogu biti udaljeni i stotinama kilometara. Veću ulogu na tržištu rada trebale bi dobiti privatne firme, a Zavodi bi zadržao kontrolnu funkciju.

Stopa nezaposlenosti u Švedskoj trenutno je šest odsto, s naglaskom na to da su razlike u odnosu na porijeklo velike. Među građanima rođenima u Švedskoj nezaposlenost je samo 3,6, dok je kod stranaca čak 19,9 odsto.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA