Možda biste pomislili da je sastavljanje spiska najznačajnijih filmskih i televizijskih SF junakinja lagan zadatak, a u koštac sa tom misijom uhvatili su se novinari portala Plan B. Ispostavilo se da nije bilo ni najmanje lako kako im se isprva činilo, a u nastavku pročitajte do kakvih su zaključaka došli i ko su, po njima, najveće SF heroine sa velikih i malih ekrana.

Istina, davno su prošla vremena kada su žene u SF-u bile portretisane samo kao dame u nevolji ili ljubavni interesi glavnih junaka, ako bi uopšte bile spomenute, ali i danas su u filmovima i serijama češći muški protagonisti, dok su žene u sporednim, iako ne i zanemarenim ulogama.

Trebalo je odabrati one ženske likove koji ne samo da izazivaju divljenje već i predstavljaju uzor, kako za žene tako i za muškarce. Nisu se tražile obične BBB-ovke (Brass Bra Babes je naziv za bezlične i nesposobne ljepotice iz ranih SF romana i filmova, koje obično panično jure što dalje od buljookih čudovišta), već one koje će odgovarati formuli ličnost-pamet-izgled u barem dvije, ako ne i sve tri tačke i koje će buljooko čudovište prkosno tresnuti posred čela, pa taman im to bilo posljednje što će učiniti u životu.

BARBARELLA (film “Barbarella”)

Kada se spominju SF junakinje, većini će vjerojatno prva na um pasti zanosna i slobodoumna, seksi i bajkovita, drčna i odlučna Barbarella: svemirska djeva koja je pobijedila Orgasmatron (mašina za mučenje orgazmima, dakako) negdje oko 40.000. godine. Istoimeni film iz 1968. godine Rogera Vadima (koji je bio poznatiji po svojim brakovima sa Brigitte Bardot i Jane Fondom, nego po filmskom opusu), snimljen prema francuskom stripu Jean-Claudea Foresta, bio je jedan od prvih – a i danas je jedan od rijetkih – erotskih SF filmova, koji je, doduše propao i na box officu i kod kritike, uprkos čestim, ali ne i eksplicitnim scenama seksa. Pa ipak je dosegao kultni status i još decenijama poslije imao ogroman uticaj na pop-kulturu, a posebno muziku (ko još ne zna da je grupa Duran Duran ime uzela od ludog naučnika Duranda Duranda, Barbarellinog mučitelja?).

BUFFY (serija “Buffy, ubica vampira”)

Teško bi bilo zamisliti ikakav popis TV junakinja, a da se o Buffy ne napiše barem omanji panegirik. Tinejdžerska serija o djevojci iz komšiluka, pretvorenoj u opaku ubicu vampira, demona i ostale gamadi iz tamnog podzemlja, kultni je status stekla još od samog početka prikazivanja 1997. godine, a danas se o njoj pišu članci, stručni radovi (samo do 2006. godine bilo ih je više od 800!) i knjige o sociološkim, psihološkim i filozofskim aspektima serije “Buffy, ubica vampira”. Uz to postoji i ogromna fanovska baza koja stvara lične književne i filmske verzije Buffy, kao i brojne parodije u obliku komičnih skečeva, stripova i čak muzičkih satira.

Buffy je slatka, plava cura koju bi svaki frajer poželio da primi u svoj zaštitnički zagrljaj, ali ono što se na prvi pogled ne vidi jeste to da je ona hladnokrvni ubica ogromne fizičke snage, izdržljivosti, okretnosti i intuicije. Ona je odlučni borac protiv zla i bolje vam je da joj ne stanete na put, inače će vas jednim preciznim udarcem raspršiti u onostranost. Buffy je istinska heroina u svakom smislu te riječi: ona ne samo da ruši i podriva rodne i žanrovske stereotipe, ona ujedno predstavlja “novu, oslobođenu ženskost” – ne kao Xena, Lara Croft ili Tank Girl, već kao tipična tinejdžerka, koja bi se prema izgledu i imenu mogla ocijeniti kao površna i praznoglava, ali koja nije ni popularna ni intelektualno superiorna, a ipak, uprkos svim svojim prosječnostima, rastura zlice uzduž i poprijeko ekrana.

Ona možda izgleda kao cura koja će uletjeti u zabačenu uličicu gdje će je presresti gladni vampir te joj, ignorišući njene krike, slatko ispiti krv, a zapravo će u tu istu uličicu uletjeti s predumišljajem i kocem u ruci te uz pokoju sarkastičnu primjedbu jednim potezom izbrisati iz postojanja i vampira i sve kanone (čitaj: stereotipe) horora, pretvarajući borbu protiv zla u borbu protiv svega što uzimamo zdravo za gotovo u životu i fikciji.

ELLIE (film “Kontakt”)

Punim imenom i titulom dr Elleanor Arroway, vrhunski je odglumila Jodie Foster u jednom od najinovativnijih i istovremeno naučno najortodoksnijih SF filmova, što nije ni čudno budući da je nastao prema istoimenom romanu istaknutog astronoma i astrobiologa Carla Sagana. Ona je mlada, zgodna naučnica koja je svoj život posvetila potrazi za vanzemaljskim životom, i to čini sa toliko žara i odlučnosti da povremeno zapostavlja vlastiti život, a ne može je pokolebati ni podsmijeh struke ni njenog mentora, do čijeg joj je odobravanja izuzetno stalo.

Vodi se jednostavnom logikom da vanzemaljskog života mora biti negdje u svemiru, inače je to ogromno traćenje prostora. Izuzetno je inteligentna i fokusirana na svoj posao, ujedno vrlo emotivna i strastvena, čak se čini da se u svojoj potrazi više vodi svojim srcem negoli umom. Toliko je nepokolebljiva u svojoj životnoj ambiciji, da i kad na scenu stupi neodoljiv i pomalo tajanstven Palmer Joss u liku Matthewa McConaugheyja, koji je po svaku cijenu želi zadržati za sebe i na Zemlji, ona ni u jednom trenutku nema dilemu da li odabrati njega ili svemir. A kada konačno ode među zvijezde, ostaje bez riječi pred ljepotom svemirskog prostranstva, shvatajući da ga dostojno ne može opisati nijedan naučnik, već samo pjesnik…

Iako se Ellie jasno i glasno deklariše kao ateista, što je skoro koštalo i više nego kada su je samo smatrali ćaknutom jer vjeruje u male zelene, temom filma mogla bi se proglasiti upravo vjera. Jer Elliena vjera u vlastitu logiku i razum ono je što je tjera naprijed, a na kraju, kada pokušaju osporiti njeno otkriće i njeno putovanje, upravo je vjera ta koja njenu poruku pretvara u istinu.

LEELOO (film “Peti element”)

Leeloo je još jedna simpatična i naočigled nježna djevojka koja te razbije dok si rekao “keks”. Međutim, ona nije ljudsko biće, ona je Peti element: vrhovno biće čija je jedina svrha i uloga borba protiv ultimativnog zla koje svakih pet hiljada godina poprima fizički oblik te nastoji da pretvori svjetlo u mrak i život u smrt.

Ona je istovremeno moćno oružje, koje uz pomoć ostala četiri elementa (zemlje, vazduha, vatre i vode) može donijeti spas čovječanstvu, ali je istovremeno krhka i ranjiva te joj je potrebna zaštita od vanjskoga svijeta koji ne razumije. Ona je mudra i superinteligentna, može naučiti 900 jezika za pet minuta i cijelu istoriju čovječanstva brzim skrolovanjem kroz enciklopediju, ali je istovremeno naivna i ima poteškoća sa shvatanjem pojmova kao što su multipass ili ljubav. Ona je savršeno vještački stvoreno biće, ali je nepripremljena i neprilagođena budućnosti u kojoj se iznenada nađe i koju, ne shvatajući zašto, treba sačuvati. Ona za jedan obrok može pojesti cijela dva pečena pileta, ali ima 45 kila zajedno s krevetom. Ima otkačenu jarko narandžastu kosu, ali ne zna šta je to šminkanje. Ima prostodušan, djetinji osmijeh i instinkte životinje. Svojeglava je i vesela, snalažljiva i zbunjena, nedužna i ponosna, jednom riječju: savršena.

Prvu verziju scenarija za “Peti element”, koji je 1997. godine, kada je izašao, bio najskuplji film ikad napravljen izvan Holivuda, napisao je Luc Besson još kao tinejdžer. On je zajedno sa svojom muzom Millom Jovovich, koja glumi Leeloo, izmislio jezik kojim ona govori u filmu, za umjetnički utisak i izgled filma obratio se poznatim autorima stripa Jeanu Giraudu (Moebiusu) i Jean-Claudeu Mézièresu, dok je za kostime – njih ukupno 954 – bio zadužen ni manje ni više nego Jean-Paul Gaultier.

LEIA (originalna trilogija “Ratovi zvijezda”)

Princeza Leia Organa, kasnije udata Solo, bila je vođa Pobunjeničkog saveza, Jedi vitez, ambasadorka i najmlađi senator u istoriji Republike. Seksipilna i dotjerana u svakom trenutku, kao što jednoj princezi i priliči, pametna, drska, ponekad pomalo i nevaljala, direktna i nepopustljiva, izvrsno se nosi sa vječnim dječacima Lukeom i Hanom, ponekad ih podnoseći, ponekad mazeći, a po potrebi i spašavajući. Poznata po svom tvrdoglavom pogledu, besprijekornom izgledu u svakoj situaciji, frizuri “dva okrugla peciva” i zlatnom bikiniju, Leia je predana ratnica, ali prije svega žena, isprva naizgled rastrzana između svoja dva nova prijatelja, a zapravo od prvog trenutka zaljubljena u prgavog nevaljalog dečka Hana Soloa.

Bila je to uloga koja je proslavila Carrie Fisher, a scene kada Leia bez razmišljanja koristi priliku i ubija svog mučitelja Jabbu, obučena u seksi zlatni bikini i noseći lanac oko vrata, proglašene su najupečatljivijim scenama u istoriji filma, ovjekovječivši tako obje zauvijek na filmskom zvjezdanom nebu.

RIPLEY (filmovi “Alien”, “Aliens”, “Alien 3”, “Alien: Uskrsnuće”)

Ellen Ripley je po mnogima najjači, najupečatvljiviji i najbolji ženski lik ne samo u SF-u, nego i uopšte. Ona je ultimativni ženski akcioni heroj. Visoka, krakata, ravna k'o daska i ne pretjerano privlačna, ali ni Jennifer Garner kao Elektra, ni Halle Berry kao Catwoman, pa ni Milla Jovovich kao Leeloo, nisu joj ni do koljena. Hrabra je, razumna i sabrana, prirodni vođa, podnosi nadljudske napore u borbi protiv zastrašujuće vanzemaljske vrste, ali u svakom trenutku smo svjesni da ona nije robot, da je strah taj koji joj neprekidno pumpa adrenalin u tijelo, i da je čista, rafinisana želja za preživljavanjem ta koja je drži u životu. Ona možda bježi i skriva se, ali Ripley nije žrtva, već borac i spasitelj.

Ripleyjevoj nije u potpunosti ogoljena sva njena ženstvenost, čak ni kada “vozi” robota ili kad je ošišana na ćelavo. Inteligentna je i saosjećajna, snažnih majčinskih instinkata, poželjna i ne samo kao jedina žena u rudarskoj kažnjeničkoj koloniji. Zanimljivo je da je superheroina Ripley iz filma u film bila upitan lik. U ranoj verziji scenarija za “Alien” – Ripley je bio muškarac. Za nastavak “Aliens” Sigourney Weaver se dvoumila da opet zaigra Ripley, jer se bojala da će lik biti ofrlje napisan i tako naštetiti kultnom statusu prvoga filma, dok za treći dio isprva lik Ripley nije ni postojao, tj. u scenariju koji je napisao poznati pisac William Gibson, Ripley je većinu filma trebala provesti u komi.

Da se pojavi i u četvrtom nastavku, Weaver je plaćeno 11 miliona dolara – više nego što je košta cijela produkcija originalnog filma – a njen uticaj je bio toliki da je zaprijetila kako neće učestvovati u promociji filma ako izbace scene kada Ripleyn klon susreće svoje neuspješne verzije, kako je bilo planirano. Godine 2003. Ripley je proglašena osmim po redu najvećim herojem u američkoj filmskoj istoriji.

SAM (serija “Stargate SG-1”)

Samantha Carter je centralni ženski lik u SF seriji “Stargate SG-1”, inspirisanoj filmom “Zvjezdana vrata” iz 1994. godine. Serija se počela prikazivati 1997. godine, a nakon deset sezona i više od 200 epizoda, završila je u proljeće 2007. kao jedna od najdugovječnijih i najkultnijih SF serija svih vremena. Sam (glumi je kanadska glumica Amanda Tapping) je naučnica i vojnik u vodećem istraživačkom timu, koji kroz Zvjezdana vrata odlazi u istraživačke misije na daleke svjetove i bori se protiv zlih vanzemaljaca koji žele pokoriti Zemlju.

Prije priključivanja timu bila je pilot u američkim vazdušnim snagama, inače astrofizičarka sa izvrsnim poznavanjem kvantne mehanike, kompjuterskog programiranja i biologije te će se tokom serije pretvoriti u vodećeg stručnjaka za sistem i tehnologiju Zvjezdanih vrata. Sam je ultimativni geek, svoje radno, ali i slobodno vrijeme, uglavnom provodi s nosom zabijenim u ekran kompjutera, ali ona je i iskusni borac koji spretno barata bilo kojim oružjem koje joj dodaš u ruku.

Sam je i vrlo privlačna žena – ne baš klišeizirana obdarena plavuša genijalka koja trepće okicama i glupavo se smješka kao da to nije – već samosvjesna i odlučna obdarena plavuša genijalka, koja zna šta želi. Imala je nekoliko veza i dosta ljubavnih interesa i čak je postala poznata kao “crna udovica Carter”, s obzirom na to da su mnogi muškarci (i vanzemaljci) zainteresovani za nju završili mrtvi. Ali, kroz cijelu seriju se provlači tema zabranjene ljubavi između nje i glavnog lika, nadređenog joj Jacka O'Neilla (kojeg izvrsno portretiše Richard Dean Anderson), čineći interakciju među likovima još dubljom i interesantnijom kako sezone odmiču dalje. “Stargate” se, kako to već ide, pretvorio u franšizu, pa tako postoji i nekoliko spin-off serija.

SARAH (filmovi “Terminator” i “Terminator 2: Sudnji dan”)

Sarah Connor, koja se često spominje kao Ripleyina nasljednica, prešla je zavidan put od sramežljive i prestravljene ženice iz prvog filma do zastrašujućeg borca u nastavku. U prvom filmu je Sarah krhka i nesigurna, zavisna o muškarcu koji je brani, ali kako film odmiče – ona uspijeva u sebi pronaći snagu i hrabrost, pogotovu nakon što shvati da je trudna i da svoju bebu mora zaštititi po svaku cijenu.

U drugom dijelu ona postaje komandos, svjesna da se ni na koga ne može osloniti osim na samu sebe, hladna, proračunata i ubojita, kao da se sama pretvorila u robota. Ali briga za sina i činjenica da ne može hladnokrvno ubiti čovjeka gledajući ga u oči, pokazuju da je zadržala svoju ljudskost te na kraju prihvata da joj je ipak potrebna pomoć od nekoga sa strane da izvede stvari na čistac.

Linda Hamilton se intenzivno pripremala za svoju ulogu u drugom dijelu, pa je tako naučila obijati brave (čime će se zaista poslužiti u sceni bijega iz ludnice) te prošla obuku za rukovanje oružjem bivšeg izraelskog komandosa i tehničkog savjetnika na filmu. Tokom snimanja se nije ustručavala da pošteno izbatina glumca koji je glumio čuvara u ludnici, sve u svrhu što veće uvjerljivosti filma, a uspjela je trajno oštetiti sluh, nakon što je zaboravila staviti čepiće u uši prije snimanja jedne od scena pucačine.

SCULLY (serija i filmovi “Dosije X”)

Skeptična crvenokosa i zelenooka Dana Scully, specijalni agent FBI, ispočetka je uštogljena i pomalo nepristupačna, odbijajući sve što nema veze sa naučno prihvaćenim i dokazanim činjenicama, ali kako svjedoči sve većem broju neobjašnjivih fenomena, misterija i konspiracija, s vremenom odbacuje racionalizovanje i logiku te postaje “vjernik”.

Natprosječno je inteligentna, svoju ženstvenost uglavnom skriva bezličnim odijelima, ali svoju ukočenost ublažava ironičnim smislom za humor, koji raste kako se njen skepticizam topi. Preživjela je otmicu vanzemaljaca, ubistvo svoje sestre, smrt svog djeteta, rak i Muldera, kojem je sušta suprotnost i protivteža. Pa ipak, dijametralno suprotstavljeni, glavni likovi se zbližuju, najprije kao partneri i prijatelji, a kasnije i kao ljubavnici.

Višestruko nagrađivani “Dosije X” prikazivan je od 1993. do 2002. godine, a serija je bila druga na listi kultnih televizijskih serija te u svoje vrijeme i najdugovječnija SF serija. Godine 1998. prikazan je i istoimeni film, koji je dobio i nastavak. Glumici Gillian Anderson to je još uvijek najpoznatija uloga, koju ne namjerava nadmašiti nekom drugom televizijskom serijom ili filmom, već se nada plodnoj karijeri na pozorišnim daskama.

UHURA (originalna serija “Zvjezdane staze”)

Uhura bi, zapravo, trebala stajati na prvom mjestu ovog popisa, premda nije ni približno tako zaokružen ženski lik, poput nekih drugih iz “Star Trek” franšize, ali da ona nije prokrčila put – ni Sedam od Devet, ni kapetan Janeway, ni Deanna Troi, između ostalih, vjerovatno ne bi imale šanse da postanu televizijske heroine. Bila je jedini tamnoputi lik u seriji i jedini ženski član zapovjednog osoblja, iako ne previše iskorištena i često marginalizovana. Ali, za ono vrijeme, i to je bio revolucionaran korak naprijed na američkoj televiziji. Nichelle Nichols, koja je odglumila, srušila je mnoge rodne i rasne barijere, pretvarajući Uhuru, okretnog, spretnog i seksi ofcira za vezu, obično obučenu u izrazito minijaturne suknje, u pravu akcionu heroinu, doguravši čak do čina zapovjednika.

Ujedno je svjetskoj televizijskoj publici, zajedno sa Williamom Shatnerom u ulozi kapetana Jamesa T. Kirka, priuštila i prvi međurasni poljubac na američkoj televiziji. Njen lik je bio toliko značajan da je, kad je najavila povlačenje iz serije nakon prve sezone, na ostanak nagovorio Martin Luther King glavom i bradom, uvjerivši je u njen pozitivan uticaj na afroameričku zajednicu, posebno mlade žene i djecu. Nakon prve sezone Uhurina se uloga proširuje i tako pretvara u ono što ona danas predstavlja: istinsku i vrhunsku SF junakinju.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA