BiH na antidepresivima: Milioni maraka odlaze na lijekove protiv depresije!

196

Sudeći po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi globalni zdravstveni problem. U BiH se, iako ne postoji registar oboljelih od depresije, godišnje proda blizu milion kutija antidepresiva, što iznosi blizu devet miliona maraka.

Depresija je jedna od najranije opisanih bolesti u istoriji medicine, ali i jedan od najčešćih poremećaja današnjice. Depresija, anksioznost i psihička bol više pogađaju žene nego muškarce, a ono što je porazan podatak jeste da je sve češća i kod omladine.

– Iako je teško govoriti o tačnom broju, primijetan je porast broja mlađih pacijenata koji se javljaju zbog određenih psihičkih problema koji indiciraju uključivanje antidepresiva. To su najčešće problemi koji se dijagnostikuju kao napadi panike, poremećaji u ponašanju, sve više depresivni poremećaji, razne ovisnosti – rekla je Elvira Ališahović-Gelo, spec. neuropsihijatrije.

Ona navodi da razlog porasta broja pacijenata mlađe starosne grupe vjerovatno leži u porastu broja problema svakodnevnog življenja, poput pojačanog stresa na poslu, u školi, visokih očekivanja od sebe i okoline, slabo razvijenih kapaciteta suočavanja sa stresom te narušenih porodičnih odnosa.

– Od svih starosnih grupa, čini mi se da ova najmanje uzima antidepresive. Više su skloni samoinicijativnom uzimanju anksiolitika, lijekova za smirenje – kazala je dr. Ališahović-Gelo.

Odlazak psihijatru ne znači da ste ludi

Iako je bolja osviještenost ljudi kada je riječ o mentalnom zdravlju, i danas postoji stigma vezana za odlazak psihijatru i psihijatrijsku dijagnozu.

– Imati određeni psihički problem ne znači biti lud. To je problem kao i svaki drugi zdravstveni problem, samo što je za druge dijagnostički nevidljiv – objašnjava dr. Ališahović-Gelo.

Ona dodaje da je u njenom dosadašnjem iskustvu ukupan broj onih koji traže pomoć psihijatra, ali i psihologa u porastu iz godine u godinu.

– To može biti uslovljeno povećanjem svijesti o sopstvenom zdravlju, boljoj dostupnosti informacija o raznim psihijatrijskim poremećajima, ali i o lijekovima u medijima. Nerijetko se dešava da pacijenti dolaze s određenim informacijama koje su dobili na internetu, sami sebi postavljaju dijagnozu i predlažu terapiju. U razgovoru koriste stručne pojmove, a da nekada ne znaju njihovo značenje, nekad dolaze sa nazivom lijeka i žele da im ga propišemo. Tada se radi edukacija. Pacijentu se objasni da svi ljudi koji imaju slične simptome ne moraju imati isti problem i svim tim ljudima isti lijek ne mora pomoći – ističe dr. Ališahović-Gelo.

Antidepresivi su lijekovi koji se koriste za liječenje depresije, ali i raznih oblika anksioznih poremećaja poput paničnog napada, opsesivno-kompulsivnog poremećaja, raznih oblika fobija, posttraumatskog stresnog poremećaja te generalizovanog anksioznog poremećaja.

– Oni se najčešće koriste kao jedini lijek u terapiji, a nekada se kombinuju s drugim lijekovima ako postoji potreba. Uporedo s uzimanjem lijekova se radi psihoedukacija i savjetodavni rad, a po potrebi i psihoterapija. Antidepresivi su dobri lijekovi ako se zna za šta se daju, ako se pacijentu objasne sporedni efekti koji se mogu pojaviti, kada mogu očekivati početak djelovanja i koliko dugo se uzimaju – kazala je Ališahović-Gelo.

Ona je dodala i da su antidepresivi lijekovi koji smanjuju simptome, ali ne mogu promijeniti životne okolnosti pacijenta. Takođe, dodaje da je samoincijativno uzimanje lijekova opasno, jer neki antidepresivi kod mladih ljudi mogu povećati suicidalni rizik.

Milion prodatih kutija antidepresiva

Prema posljednjim informacijama Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a koje se odnose na 2017. godinu, promet antidepresiva iznosi 8 667 413,04 KM, što je 1 4108 odsto ukupnog prometa lijekova, što je opet manje nego 2016. godine kada je potrošeno 10 043 243,16 KM. Podaci o potrošnji antidepresiva u 2018. godini još uvijek nisu obrađeni.

– Najviše novca je utrošeno na lijekove inn-a (internacionalni nezaštićeni naziv), escilatopram (oko 2,4 miliona KM), zatim paroksetin (2 miliona KM), slijede ih sertralin (1,67 miliona KM) te fluoksetin (1,2 miliona KM) – naveli su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Iako su finansijski vidljiva smanjenja u potrošnji, gledajući po prodanim pakovanjima lijeka, kod većine lijekova se desio porast prodaje, npr. za paroksetin 10 posto povećanja, escilatopram za 28 posto, fluoksetin povećanje za 9 posto, dok je za sertraline zabilježeno smanjene prodaje za 13 odsto Po broju prodanih pakovanja lijeka dalje ih slijede i drugi antidepresivi: amitriptilin, venlafaksin, maprotilin i drugi.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA