Svjetske sile u borbi za Arktik

475

Arktik nije ni plamenom rata zahvaćena Sirija, a ni eksplozivna Ukrajina. Bar ne još. Međutim, uskoro bi taj daleki sjever mogao postati novo žarište sukoba Rusije i Zapada zbog ogromnih prirodnih resursa kojima pristup omogućava topljenje leda.

Procjene govore da Arktik ima 22 odsto neotkrivenih konvencionalnih zaliha nafte i prirodnog gasa na svijetu. Takođe, tamo su i velike zalihe minerala i rijetkih metala. Ubrzanim otapanjem leda oni postaju dostupniji. Pitanje je ko će prije stići i zgrabiti ih, a osim Rusije koja je obgrlila veći dio polarnog kruga, ključna je i Kanada, SAD (zbog Aljaske) te Danska (odnosno Grenland) i Norveška.

Trka u naoružanju

Već zadnjih 15-ak godina, Rusija širi svoje teritorijalne zahtjeve i povlači granične crte na karti zaleđenog mora, pa čak postavlja i oružane snage specijalizovane za djelovanje u oštrim polarnim uslovima, ali ni Zapad ne zaostaje. Prije svega Norveška koja drastično jača vojno prisustvo na Arktiku.

Prošlog oktobra, NATO je izveo vojnu vježbu sa 40 000 vojnika, što je najveća vojna vježba u Norveškoj u zadnjih deset godina, a mjesec dana ranije Velika Britanija je najavila novu “Strategiju arktičke obrane” koja uključuje 10-godišnju misiju 800 britanskih komandosa u Norveškoj te četiri Tajfuna koja će patrolirati islandskim nebom. I SAD šalje marince na višegodišnje misije u Arktički krug i prijeti da će arktičkim morskim rutama, namijenjenim trgovačkim brodovima, po prvi put poslati i mornaricu.

Direktna posljedica globalnog otopljavanja

Iako sve to zvuči kao novi Hladni rat, analitičari na konferenciji o Arktiku ističu da je sve očekivana posljedica globalnog otopljavanja. Do sada je zemljama glavni “neprijatelj” bio led i surova klima te je vladao prilično kooperativan duh, od ribarstva do problema oko držanja morskih puteva otvorenim.

– Vidimo sve više vojne aktivnosti samo zato jer su zemlje zabrinute zbog perspektive otvorenog mora. Jedinstvenu sigurnosnu situaciju Arktika su oblikovali prirodni ekstremi. Ako Arktik postane samo još jedan okean, to se urušava – istakao je Klaus Dods, profesor geopolitike.

A trenutak, kada će Arktik postati samo još jedan okean, sve je bliži. Svake sekunde nestaje 10 000 tona morskog leda i najoptimističnije procjene govore da će već 2035. Arktik ljeti biti bez leda.

Zabačene regije postaju privredni centri

Osim rastuće militarizacije, zbog poslovnih mogućnosti nekad zabačene regije postaju poslovni centri, što možda najbolje pokazuje norveški “Tromso” koji je od malog trgovačkog gradića postao važna luka i polazište prema sirovinama bogatom sjeveru.

– Sada smo u istorijski čudnoj situaciji. Toliko mnogo ljudi kuca na naša vrata, uključujući i poslovne predstavnike iz Kine, Pakistana, Singapura i Maroka. Očita je i daleko veća morska aktivnost – komentisala je gradonačelnik Kristin Rojmo.

Međutim, koliko god političari tvrdili da je sve u redu, nema napetosti, a militarizacija je predstavljena praktično kao prilagođavanje promijenjenoj klimi. Norveški ministar spoljnih poslova Ine Marie Eriksen Soreide na konferenciji se požalila da im Rusija ometa komunikaciju na krajnjem sjeveru. Daleko od toga da je Norveška čista. Krajem prošle godine jedan Norvežanin je uhvaćen u špijunaži u Rusiji, a Norveška je upravo odobrila nove naftne i gasne bušotine Barentsovog mora.

To je Rusija, tu žive Rusi

Ruse prilično brine nedavna NATO-ova vojna vježba koja zadire duboko u sjever, ističe ruski ambasador u Norveškoj Teimuraz Ramišvili. S druge strane, tvrdi, odbacuje navode da Rusija povećava aktivnosti u polarnom krugu. U pitanju je, kaže, samo redovna obnova nakon 20 godina zapostavljanja. Ali odmah jasno nastavlja, kako je Moskvi sjever velika prilika i uzbuđeno govori o “polarnom dobu”.

– Nama je to stvar održivog razvoja ruske teritorije. To nije otvoreno more, to je ruska teritorija. Arktik nije prirodni resurs, to je prostor u kojem Rusi već dugo vremena žive – rekao je Ramišvili.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA