Amerika preuzima posredovanje u dijalogu?

234

Pritisak Vašingtona na Prištinu zbog taksi već je naveo kosovsku političku elitu na premišljanje. Sve se glasnije pominje mogućnost da Amerika i zvanično – možda u duetu sa Rusijom – preuzme posredovanje u dijalogu.

Sudbina kosovskih taksi za robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine izgleda da se ne može riješiti bez zvaničnog Vašingtona. Kako je izostao jači pritisak EU, kosovske vlasti su to shvatile kao poruku ohrabrenja i tek su nedavne reakcije američkih zvaničnika dovele do javnog preispitivanja odluke o uvođenju takse, piše Dojče vele

Kako se može zaključiti, kosovski lideri su krenuli u medijsku akciju javne zahvalnosti Americi za sve što je učinila za nezavisnost Kosova i upozorenja da nepromišljeni i populistički potezi mogu ugroziti dalju američku podršku.

U intervjuu koji je u ponedjeljak objavio austrijski Kurir, predsjednik Kosova Hašim Tači je rekao da je “Kosovo bilo prinuđeno da na neki način preduzme takve mjere“, misleći na carine.

– Pokušaćemo da ne otežavamo dijalog. Ali ni Srbija ne smije da postavlja uslove za nastavak dijaloga. Nadam se da će blokada ubrzo biti okončana – dodao je Tači.

Možemo li reći da će se sudbina kosovskih taksi na kraju riješiti u Vašingtonu? Politički analitičar Dragomir Anđelković smatra “da na Kosovu vlada takva geopolitička percepcija u kojoj postoji strah samo od Amerike. Mislim da bi ozbiljan pritisak Amerike doveo do brzog ukidanja taksi. Evropa ima poluge pritiska, ali nema autoritet.“

Anđelković za DW pak konstatuje da za sada nije jasno da li je pritisak SAD praćen i prijetnjom nekom vrstom sankcija.

– Jedna stvar je retorički pritisak, a druga stvar je efikasan pritisak. Da li je ovo reakcija reda radi ili početak stvarne akcije – to znaju samo u Vašingtonu – kaže Anđelković.

– Evropska unija je već dugo posrednik koji njeguje mekši i principijelniji pristup od “često crno-bijelog pristupa američke strane – ističe za DW Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije.

Sudbina takse bi trebalo da zavisi od stava evropski orijentisanih političara i birača na Kosovu, dodaje Jelena Milić.

– Problem je što ne vidim proevropski orijentisanog političara i proevropske birače na Kosovu. Ta priča kosovskih političara da su oni za EU i NATO prosto nije ubjedljiva: ako si za EU i NATO onda slušaš šta ti oni govore i ponašaš se kao njihov partner – tvrdi Milić.

Ona skreće pažnju na to da na Kosovu postoji više stotina nevladinih organizacija koje finansiraju EU i Amerika i da ne vidi da se one oglašavaju i vrše unutrašnji pritisak da se takse ukinu.

Novi format pregovora

Postoji snažno uvjerenje da bi veće uključivanje Amerike u dijalog Beograda i Prištine dovelo do uključivanja Rusije sa druge strane. O tome su već govorili srpski političari, koji kažu da bi Srbija svakako zahtjevala novi format pregovora ukoliko se američka strana pojavi kao zvanično aktivni igrač.

Dragomir Anđelković navodi da to “prije svega zavisi od toga da li Amerika želi da se pregovori nastave i dalje pod okriljem EU ili je spremna da se direktnije umiješa. Beograd bi u slučaju promjene formata svakako tražio da se uključi i Rusija, jer ne bi želio da svoju sudbinu prepusti samo Americi“.

Da li je EU prokockala svoju moderatorsku šansu? I šta bi, poslije višegodišnjeg jalovog posredovanja, značio nastavak pregovora pod okriljem Brisela?

– EU će u narednom periodu biti zaokupljena izborima za Evropski parlament. To znači da ne možemo imati velika očekivanja od dijaloga Beograda i Prištine sve dok ne vidimo novi odnos snaga unutar EU – ocjenjuje Anđelković.

Činjenicu da Kosovo reaguje samo na pritiske Amerike Jelena Milić objašnjava naivnim shvatanjem diplomatije kosovskih zvaničnika, koji pogrešno igraju na kartu izvjesnih neslaganja između EU i Amerike.

– A mislim da su se malo i zaigrali. To je loše za evropsku perspektivu Kosova, kao što mislim da je loše i glasno ćutanje Njemačke tim povodom – ističe Jelena Milić.

Izbori relaksiraju pritisak?

Vlast u Srbiji najavljuje mogućnost vanrednih izbora i kako sada stvari stoje, čeka se samo rasplet oko kosovskih carina. Pojedini analitičari smatraju da nema nikakvog smisla te dvije stvari dovoditi u vezu i da bi umjesto toga vlast morala da saopšti kakav se plan sprema za Kosovo.

Sa takvim ocjenama se slaže i Jelena Milić.

– Ako dođe do izbora, nadam se da će srpska javnost prije svega saznati od vlasti kako vide kompromis sa Kosovom. Na kraju, oni će morati da počnu da grade demokratski konsenzus za tako nešto. Na tim izborima bi trebalo da se provjeri da li može da se dobije kompromisno rješenje koje bi prihvatili vlast u Srbiji, EU i SAD, a da Srbija ostane na putu evropskih integracija. Jer, pritisak na Srbiju da tek tako jednostavno prizna Kosovo u sadašnjim granicama ne može da se izvede demokratskim putem i takav pristup gura Srbiju u autokratiju – napominje Milićeva.

Dragomir Anđelković se takođe osvrće na pritisak kojem je Srbija izložena od Zapada i ističe da je to tijesno povezano sa pitanjem hoće li biti vanrednih izbora.

– Beograd nastavak dijaloga nije povezao samo sa ukidanjem taksi već i sa obavezom Prištine da ispuni obaveze oko Zajednice srpskih opština. Ako se to ne ispuni, Beograd će biti prinuđen da raspiše izbore kako bi taj proces na neki način obesmislio i kupio vrijeme. Ako dođe do izbora, sve staje, moraće se sačekati ishod izbora EU, a onda se već ulazi u početak nove predsjedničke kampanje u Americi. Izbori svakako jesu način da se taj pritisak relaksira – napominje Anđelković.

Šta, dakle, vlast želi da provjeri na vanrednim izborima ukoliko ih posmatramo kao pitanje unutrašnje politike? Anđelković smatra da bi izbori u tom slučaju “trebalo da pokažu snagu vlasti i da se one nisu uplašile od protesta.

– Kada neko organizuje proteste i postavlja neke zahtjeve, to je izazov vlastima. Ako vlast na to ne odgovori na neki način, onda kod svojih simpatizera i protivnika stvara utisak da je u strahu – zaključuje Anđelković.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA