Stanovnici BiH finansijski (ne)pismeni

425

Finansijske usluge i proizvodi različitih vrsta sve su dostupniji građanima BiH, ali njihovo znanje o ličnim finansijama godinama ostaje nisko.

Stanovnici uglavnom ne poznaju ni osnovne finansijske pojmove sa kojima se svakodnevno susreću, upozoravaju stručnjaci. Ocenjuju da je finansijska pismenost stanovništva izuzetno slaba, te da bi ova vrsta opismenjavanja trebalo da ima prioritet, sa čime bi trebalo početi bar u srednjoj školi.

– Sa završetkom srednje škole stičete pravnu sposobnost, što znači da ćete postati i klijent banke i drugih finansijskih institucija, zbog čega je finansijska pismenost vrlo važna. Bitno je da klijenti budu bolje upućeni u to šta su njihova prava i obaveze u tom odnosu, i to bi pomoglo da bude, recimo, i manje problematičnih kredita. Naravno, nije to potrebno samo u odnosu sa bankama, već i sa osiguravajućim kućama koje su tu značajan faktor, a da ne govorimo o privatnim penzionim fondovima, berzi i slično. Kod nas zaista postoji itekakva potreba da se na tome radi – ocjenjuje Marko Đogo, ekonomski analitičar Udruženja ekonomista RS “SWOT”.

Po njegovim riječima, bilo je više inicijativa da se finansijska pismenost izučava u srednjim školama, kao što se to radi u razvijenim zemljama, ali da je do sada bilo nedovoljno podrške institucija za to.

– Ono što se sada radi na tome je kap u moru ono što bi trebalo da radimo. A ako bismo i danas počeli to da radimo, za prve efekte trebalo bi bar deset godina – kaže Đogo.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić podsjeća da se berza godinama zalaže upravo za finansijsko obrazovanje mladih ljudi.

– Banjalučka berza je još prije desetak godina prepoznala potrebu za finansijskim opismenjavanjem mladih. Iako smatramo da sa finansijskim obrazovanjem treba početi još u osnovnoj školi, kako je na zapadu, mi smo uspjeli u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom uvesti u sve srednje ekonomske i mješovite škole u RS predmet Finansijska tržišta. Ovaj izborni predmet se bavi osnovnim pojmovima i temama iz oblasti finansijskih tržišta i hartija od vrijednosti, a u sklopu je predmeta koji istovremeno izvučava i bankarstvo. Kroz ovaj program finansijskog obrazovanja pratimo učenike srednjih škola, organizujemo takmičenja iz ove oblasti i nagrađujemo najbolje. Smatramo da se ovaj predmet treba uvesti i u gimnazije, jer bez obzira na dalja usmjerenja mladih, svako treba da zna osnove finansija kako bi mogao donositi ispravne odluke o investiranju ili zaduživanju – objašnjava Božić.

Po njegovim riječima, sada je vrlo malo onih koji poznaju čak i osnovne finansijske pojmove, a tek onih koji znaju šta su akcije, obveznice i koja prava proističu iz ovih hartija od vrijednosti. Bilo je, ističe, i studenata četvrte godine ekonomije koji nisu znali šta su to zaista obveznice i kako funkcionišu.

– Čak i oni koji odluče da investiraju novac u hartije od vrijednosti često ne znaju šta sve prinosi odnosno zarade na određene hartije podrazumijevaju i kako se računaju. Takođe, malo je i onih koji znaju šta je recimo efektivna kamatna stopa i kako je mogu izračunati prilikom donošenja odluke da li podignu kredit kod banke. Većina ne razumije ni koncept vremenske vrijednosti novca, odnosno da novac koji danas imamo kod sebe više vrijedi sad, nego taj isti iznos novca u budućnosti, a upravo iz razloga što se taj novac ako ga posjedujemo sad može investirati i ostvariti zarada – ističe Božić.

Po njegovim riječima, neznanje može prouzrokovati probleme pa čak i gubitke sredstava prilikom donošenja određenih odluka o ličnim finansijama, a danas-sutra i poslovnim finansijama. Osim toga, objašnjava, zbog niskog nivoa finansijskog znanja, građani novac drže u bankama gdje imaju najmanje kamate na to, umjesto da ga investiraju u obveznice, akcije i osiguranje, te ostvaruju prihode od kapitala.

– Dok god se taj problem ne riješi, životni standard se ne može povećati. A ne možemo ni živjeti od tekućih prihoda, od danas do sutra, već se mora ulagati u nešto. A ako stanovništvo nije dovoljno finansijski pismeno da razumije rizike, nema ni tog ulaganja. Najjednostavniji je način da se novac odnese u banke, koje sad ne znaju više šta će sa njih i daju male kamate. Nešto se mora rizikovati – objašnjava Božić.

Projekat Ekonomskog instituta

Ekonomski institut Univerziteta u Istočnom Sarajevu pokrenuo je nedavno naučno istraživački projekat “Značaj i mogućnosti realizacije istraživanja finansijska pismenost u savremenim uslovima“.

Kako navode, cilj je unaprijeđenje znanja u ovoj oblasti koje efektivno doprinosi konsolidaciji i stabilizaciji ekonomskog i finansijskog položaja građana i preduzeća, te kreira uslove za djelotvoran razvoj institucija tržišne privrede.

Dio projekta podrazumijeva da se na bazi analize stanja u ovoj oblasti kreira prijedlog strategije unapređenja finansijske pismenosti, a drugi dio ima za cilj obrazovanje finansijskih savjetnika po uzoru na najrazvijenije zemlje tržišne ekonomije.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA