SC istražuje: Čekaju li nas povećanja plata, jačanje privrede i reforma obrazovnog sistema?

415

Povećanje plata, produktivnosti i konkurentnosti privrede, obrazovni sistem i tržište rada prilagođeni potrebama privrede, održiv zdravstveni sistem, efikasan javni sektor, osnovni su prioriteti Vlade Srpske u narednom periodu.

Ovo je navedeno u nacrtu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske 2019 – 2022. godine. U ovom dokumentu navedeno je da će akcenat politika Vlade u narednom periodu biti pomjeren sa fiskalnih politika, na politike realnog sektora i strukturne reforme.

Povećanje plata Vlada će zasnivati na smanjenju opterećenja privrede, kroz smanjenje neporeskih davanja, nastavak reforme plaćanja porodiljskog bolovanja, povećanju plata u sektoru obrazovanja za osam odsto od 1. januara 2019. godine, te posebno kroz pojačane napore kontrolnih organa na smanjenju sive ekonomije.

Vlada RS

– Povećanje plata biće povezano i sa mjerama koje će doprinijeti povećanju produktivnosti i konkurentnosti privrede, jer će iste stvoriti prostor za povećanje plata u realnom sektoru, a i obrnuto, na povećanje konkurentnosti i produktivnosti uticaće i najveći broj mjera koje utiči na cilj povećanja plata. Povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrede biće podržano kroz smanjenje opterećenja privrede, smanjenje neporeskih davanja, te nastavak reforme plaćanja porodiljskog bolovanja – navedeno je u Nacrtu.

Mjere u oblasti obrazovanja, kako su objasnili u Vladi, dovešće do veće produktivnosti radnika, a samim tim i veće konkurentnosti privrednih subjekata, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Smanjenje sive ekonomije, uticaće na smanjenje nelojalne konkurencije i povećanje konkurentnosti konkurentnih privrednih subjekata.

– Reforma obrazovnog sistema i tržišta rada u skladu sa potrebama privrede, povećaće konkurentnost i produktivnost privrednih subjekata i izvršiti bolju alokaciju resursa, koji se trenutno ulažu u obrazovanje kadra, za kojim privreda nema potrebu. Na taj način, pored povećanja konkurentnosti i produktivnosti privrede, bolje obrazovanje i efikasnije tržište rada, smanjiće i administrativne troškove, te troškove obuke, koju trenutno imaju privredni subjekti, a ujedno učiniće i efikasnijim i efektivnijim ukupan sistem obrazovanja i tržišta rada – stoji u Nacrtu Programa ekonomskih reformi.

Obećanja Vlade RS

Reforma tržišta rada biće upotpunjena reformom Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, sa ciljem da se smanji administrativna opterećenost Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, jer Zavod treba biti u punoj funkciji posredovanja u zapošljavanju i sprovođenja mjera aktivne politike zapošljavanja.

Zavod za zapošljavanje RS

– Ujedno, treba osigurati bolju povezanost između mjera za podršku zapošljavanju i programa socijalnih davanja. Posebna pažnja biće posvećena sređivanju evidnecija Zavoda, na način da lica koja aktivno traže posao budu odvojena od onih koji su na evidenciji Zavoda radi ostvarivanja drugih prava, a ostvarivanje prava na besplatno zadravstveno osiguranje prenijeti na Fond zdravstvenog osiguranja – najavili su u Vladi RS.

Reforma zdravstvenog sistema, koja se sprovodi sa ekspertima Svjetske benke, započela je
još u septembru 2015. godine i do sada je od ukupno četiri planirane faze, u završnoj fazi analiza neizmirenih obaveza u zdravstvenom sistemu i neke zdravstvene ustanove koje su bile dio pilot projekta su uvedene u trezorski sistem poslovanja.

– Kako bi bilo moguće u potpunosti završiti drugu fazu – uvođenje svih zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u trezorski sistem poslovanja, neophodno je definisati mjere za zaustavljanje rasta neizmirenih obaveza za svaku zdravstvenu ustanovu pojedinačno, te iznaći modele za izmirenje neizmirenih obaveza. Uključivanjem zdravstvenih ustanova i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u trezorski sistem poslovanja, uticaće se na jačanje fisklane discipline cijelog sistema, što će biti podloga za normiranje mreže zdravstvenih ustanova i iznalaženje novih modela finansiranja zdravstvenog sistema – navedeno je u Nacrtu.

Fond zdravstvenog osiguranja RS

Efikasnost ukupnog javnog sektora zahtijevaće reformu ukupne javne uprave, te reformu javnih preduzeća. Reforma ukupne javne uprave ima za cilj da uspostavi Registar zaposlenih u javnom sektoru, koji će biti osnova za smanjenje ukupnih troškova na plate u javnom sektoru, te smanjenje broja zaposlenih, sa ciljem uspostavljanja efikasnijeg sistema.

– U cilju smanjenja ukupnih tekućih budžetskih izdataka na svim nivoima vlasti u Republici Srpskoj, biće potrebno uspostaviti Registar svih socijalnih davanja i Registar podsticaja. Smanjenjem učešća izdataka za javnu potrošnju kroz izmjenu organizacije javne uprave, te povećanjem efikasnosti njenog rada i smanjenjem tekućih budžetskih davanja potrebno je izmjeniti strukturu budžetske potrošnje i stvoriti fiskalni prostor za povećanje javnih investicija. Nedovoljnost socijalnih naknada, posljedica je njihovog lošeg „ciljanja“, jer su socijalne naknade zasnovane statusno, a ne na potrebama – ocjenjuju u Vladi. Kako bi povećali efikasnost socijalnih davanja, najavljuju da će biti izvršeno prvo njihovo „mapiranje“ kroz Registar socijalnih davanja, a nakon toga će biti sprovedena reforma ukupnog sistema.

– Reforma javnih preduzeća mora biti sprovedena na način da javna preduzeća moraju biti izvor dodatnog finansiranja budžeta Republike Srpske, kroz redovno ostvarivanje dobiti. To će posebno zahtijevati smanjenje ukupnih trškova, posebno troškova na plate i njihovo usklađivanje sa platama zaposlenih u javnoj upravi, te efikasniju organizaciju, koja će biti zasnovana na profitnim principima – precizirano je u Nacrtu Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za naredne tri godine.

U ovom obimnom dokumentu naveden je veći dio zahtjeva i poslovne zajednice Republike Srpske. Privredna komora Republike Srpske dostavila je Vladi prijedlog mjera za Program ekonomskih reformi u kojoj su ponovljeni i neki zahtjevi od ranije.

Između ostalog, privrednici traže skoro jednake pravce djelovanja koje je i Vlada definisala, a koji se odnose na poslovno okruženje, obrazovanje i vještine, istraživanje, razvoj, inovacije, digitalnu ekonomiju i tržište rada.

Kako bi unaprijedili poslovni ambijent, u Komori traže izmjenu Zakona o porezu na dobit radi oslobađanje oporezivanja reinvestirane dobiti, sa ciljem vraćanja zakonskog rješenja iz 2015. godine: „Obveznik koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u opremu, postrojenja i nepokretnosti za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti ima pravo na umanjenje poreske osnovice za vrijednost izvršenog ulaganja.“

– Sa ciljem kreiranja uslova za povećanje plata zaposlenima u Republici Srpskoj i suzbijanja oblika sive ekonomije, u Zakonu o porezu na dobit neophodno je definisati diferenciranu stopu poreza, i to: poreski obveznici koji isplaćuju prosječnu platu do 600 KM mjesečno, plaćaju porez na dobit po stopi od 20 odsto, poreski obveznici koji isplaćuju prosječnu platu od 600 KM mjesečno do visine prosječne plate u Republici Srpkoj, plaćaju porez na dobit po stopi od 15 odsto, poreski obveznici koji isplaćuju prosječnu platu u iznosu većem od prosječne plate u Republici Srpkoj mjesečno, plaćaju porez na dobit po stopi od 10 odsto – ističu u Komori.

U Zakonu traže i brisanje odredbe kojom je uvedeno oporezivanja kamata. Nepriznavanje kamata u poreskom bilansu za iznos u kojem neto rashodi kamata prelaze 30 odsto poreske osnovice, kako ističu, predstavlja veliko opterećenje za velike investicije koje su praćene i velikim kreditima. Insistiraju na rješenju prema kojem bi, ako se investira u tekućoj godini, u narednoj godini taj investirani iznos bio odbitna stavka, odnosno da troškovi finansiranja budu odbitna stavka.

Kada je u pitanju „rasterećenje rada“, privrednici traže vraćanje opterećenja po osnovu poreza i doprinosa na nivo iz 2008. godine, odnosno na nivo do 50 odsto opterećenja na platu.

– Kako bi se stvorili uslovi za poslovanje u skladu sa zahtjevima tržišne ekonomije, Zakon o radu je neophodno rasteretiti instituta, odnosno davanja koje ne poznaje regulativa tržišnih ekonomija. Tu se, između ostalog, misli na dnevni odmor (pauzu) koja ne bi trebala da ulazi u radno vrijeme, obavezni regres za korištenje godišnjeg odmora koji bi trebao biti oslobođen plaćanja doprinosa – prijedlog je poslovne zajednice.

Visoko fiskalno opterećenje rada, brojni parafiskalni nameti i uveliko nereformisan zdravstveni sektor identifikovani su kao jedni od ključnih izazova koji usporavaju rast i konkurentnost.

Iako je očito da su ovim mjerama i u Vladi i u poslovnoj zajednici svjesni potrebe povećanja plata radnicima, ono što se zaposlenim u Srpskoj posebno neće svidjeti jeste zahtjev poslovne zajednice za izmjenom Zakona o praznicima. Naime, privrednici traže smanjenje broja neradnih dana, što će sigurno izazvati reakciju sindikata.

U poslovnoj zajednici saglasni su da je potrebno ograničiti javnu potrošnju, a ponovili su i zahtjev za donošenjem Zakona o podsticajima kojim će se definisati vrste i obim podsticaja, uslovi za dobijanje ove vrste podrške, subjekti koji ostvaruju pravo na podsticaje i automatizovati postupak raspodjele shodno ispunjenim uslovima, odnosno kreiranje Registra svih podsticaja.

Zalažu se i za sprečavanje svih oblika sive ekonomije kroz planske i redovne kontrole poslovanja privrednih subjekata, isplate plata zaposlenima, te praćenje i objavljivanje podataka o prosječnim primanjima i ukupnoj dobiti po privrednim granama.

– Potrebno je uvesti obavezu javnog objavljivanja prosječne isplaćene plate u privrednom društvu, za svakog poslodavca i to putem portala Poreske uprave RS. Suzbijanjem sive ekonomije i redefinisanjem poreske politike otvara se prostor za povećanje plata zaposlenih, odnosno stimulišu se poslodavci da isplaćuju veće plate – navode u Komori.

U dijelu posvećenom obrazovanju, privrednici navode da je upisnu politiku za srednje škole i fakultete potrebno kreirati u skladu sa potrebama poslodavaca.

– Potrebno je korjenito promijeniti sistem tako što će se u srednjem obrazovanju dati primat određenim tzv. radničkim zanimanjima, odnosno tehničkim strukama na uštrb raznih društvenih smjerova koji su dominantni u srednjoškolskim centrima i koji produkuju kadar za biroe rada. Ukidanjem ili značajnim smanjenjem kvota raznovrsnih društvenih smjerova,
učenici bi po završetku osnovne škole bili upućeni, a kroz određene beneficije i zainteresovani da upišu tzv. radnička zanimanja koja su sada, a i buduće će biti potrebna
tržištu – napomenuli su privrednici.

Prema Zakonu, u srednjim stručnim i tehničkim školama struke i zanimanja se mogu izvoditi u dualnom sistemu obrazovanja, u skladu sa nastavnim planovima i programima određene struke i zanimanja. Praktična nastava izvodi se pod stručnim nadzorom srednje stručne i tehničke škole i poslodavca, koji imaju odgovarajuću opremu, sredstva i druge uslove, u skladu sa nastavnim planom i programom.

Privrednici se zalažu za dodatna ulaganja u opremanje srednjih škola, posebno stručnih srednjih škola kroz zajedničko finansiranje od strane Vlade Republike Srpske, poslodavaca, lokalne zajednice, donatora. U program, kako ističu, obavezno treba uključiti i stručnu obuku nastavnika za upotrebu nove opreme. Uz to, traže i osnaživanje praktične nastave.

– Potrebno je iznaći mogućnost plaćanja učenika koji su na praksi kod poslodavaca, uz ugovor između škole i poslodavca. Uključiti privrednike u proces učenja i obrazovanja – poručuju privrednici.

Aktuelna situacija na tržištu rada, prema navodima privrednika, odnosi se na nedostatak kvalifikovane radne snage i sve veći odliv radne snage iz Republike Srpske.

– U rješavanje ovog problema, kao i smanjenja broja radno aktivnog stanovništva neophodno je uključivanje svih institucija sistema, kako bi se smanjenjem oporezivanja rada, reformom obrazovnog sistema, efikasnijim sistemom stimulacije zapošljavanja i redefinisanjem ključnih politika doprinijelo zaustavljanju navedenih trendova, povećanju životnog standarda građana i povoljnijim uslovima za privredne aktivnosti – smatraju privrednici i dodaju da neophodno redefinisati ulogu Zavoda za zapošljavanje.

Da bi se problem nedostatka kadrova bar malo ublažio privrednici su mišljenja da je neophodno da sredstva Zavoda namijenjena za obuku, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju nezaposlenih lica u 2018. godini, ostanu dostupna, uz otvoren javni poziv, sve do utroška sredstava, te da se omogići korištenje ovih sredstava i za zaposlene kod poslodavca u slučaju kada nema raspoloživih kadrova na Zavodu.

Jedna od novina u zahtjevima poslovne zajednice je osnivanje naučno istraživačko razvojnog centra u funkciji povezivanja akademske zajednice i privrede, te razvoja novih proizvoda i novih tehnologija za potrebe privrede. Osnivanje i funkcionisanje centra treba da bude, kako navode, finansirano iz sredstava Budžeta, odnosno budućeg Fonda za nauku i inovativnost, međunarodnih izvora i dijelom od naknada za usluge centra.

Prvi korak na tom putu bila bi izrada analize postojećih kapaciteta, resursa i opreme sa kojima raspolažu univerziteti, instituti, laboratorije i privredna društva, kako bi se identifikovalo šta je na raspolaganju privredi u ovom momentu, a drugi korak identifikovanje nabavke potrebne opreme i kreiranje projektnog prijedloga za obezbjeđenje sredstava za osnivanje nezavisnog centra.

S obzirom da je Vlada Srpske objavila tek Nacrt Programa ekonomskih reformi, za očekivati je da će u narednim danima sjesti za sto za socijalnim partnerima, jer i sindikat ima svoje zahtjeve.

10 prepreka za konkurentnost

Ključnih 10 prepreka za rast i konkurentnost, kako su naveli u Vladi, su:

1) Neefikasnost javnih preduzeća; 2) Nizak nivo konkurentnosti proizvoda prerađivačke industrije, što je rezultat primjene zastarjelih tehnologija, nedostatka razvojnih kapaciteta i nedovoljno razvijenog sistema kvaliteta u privrednim društvima; 3) Fiskalna opterećenost privrede; 4) Fiskalno preizdašan i nereformisan zdravstveni sektor, koji akumulira neizmirene obaveze; 5) Značajan nivo neformalne ekonomije; 6) Neefikasan javni sektor; 7) Nezadovoljavajući nivo i kvalitet naučne produktivnosti, te nizak nivo saradnje naučnoistraživačke zajednice sa privredom; 8) Neuskađenost upisnih politika sa zahtjevima tržišta rada, te nastavni procesu nisu u dovoljnoj mjeri prilagođeni savremenim metodama i oblicima rada u oblasti obrazovanja; 9) Prisutna strukturna nezaposlenost na tržištu rada, uz veliku administrativnu opterećenost Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i izražen odliv radne snage; 10) Sistem socijalne zaštite je nerazvijen, a efikasnost socijalnih davanja je ograničena, jer su socijalne naknade zasnovane statusno, a ne na potrebama.

Redakcija SrpskaCafe-a

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA