Nutricionista Zoran Arnaut: Hranimo se „živom“ hranom, ljubavlju i istinom!

776
Zoran Arnaut

Zoran Arnaut iz Banjaluke, jedini ovdašnji nutricionista koji je održao predavanje na nedavnom Međunarodnom kongresu “Ishrana budućnosti” u Novom Sadu, poručuje da se zarad dobrog zdravlja trebamo hraniti „živom“ hranom sa „dahom života“ u sebi, ali i ljubavlju, radovanjem, vjerovanjem, istinom…

Ovaj diplomirani ekonomista i sertifikovani nutricionista kaže za SrpskaCafe da je tema njegovog predavanja u novosadskoj Sportskoj dvorani „Spens“ bila „Pozitivno iskustvo izliječenja promjenom načina života i ishrane“, a poruka da samo svjesnom promjenom načina života i ishrane možemo značajno unaprijediti kvalitet života i zdravlje.

– Trebamo jesti hranu koju su jeli naši preci, a koja je u našem prirodnom okruženju. Samo živo, odnosno „živa“ hrana, daje život, a mrtvo ga uzima. Tu možemo da ubrojimo voće, povrće, klice žitarica, orašaste plodove i sjemenke, ali mi se hranimo i na druge načine – druženjem, vjerovanjem, ljubavlju, radovanjem, pa i kada nešto novo saznajemo – objašnjava Arnaut.

On ističe da se čovjek hrani i time što saznaje istinu, koja je najveća hrana, može aktivirati gene čovjeka i dati mu savršeno zdravlje.

– Međutim zdravlje nije sve. Bez veselja, osjećaja sreće i harmonije, zdravlje ne znači ništa – poručuje naš sagovornik.

On otkriva da je kultura življenja i ishrane u Banjaluci, Republici Srpskoj i BiH slična kao u svijetu – ljudi jedu hranu koja razbolijeva.

– Naučne studije pokazuju da bi se 97 odsto bolesti spriječilo i preveniralo ukoliko bi ljudi jeli hranu koja je predodređena za njih biološki i zapisana u njihovim genskim zapisima. Danas imamo epidemiju bolesti koje nisu ranije bile prisutne. Svi se plašimo karcinoma, šećerne bolesti i infarkta, čega prije stotinjak godina nije bilo, jer su ljudi čitav dan boravili u prirodi, na svježem vazduhu i jeli ono što su proizveli u svojoj bašti, na njivi i u voćnjaku. Dakle, samo sirova biljna hrana sadrži enzime, vitamine, minerale i ostale elemente u najboljem prirodnom sastavu. Priroda uvijek želi da održi naše zdravlje. U suprotnom, prije ili kasnije slijedi kazna prirode, jer ona ništa ne zaboravlja – tvrdi ovaj nutricionista.

On kaže da karcinom nastaje kada tas na vagi sa toksinima pretegne onaj na kojem su hranjive materije.

– Kada to obrnemo i krvotok postane ponovo čist, karcinom ostaje bez hrane i nestaje, kao i svaka druga bolest. Zajedničko za sve one koji imaju karcinom, jeste zatrovana i začepljena jetra. Očigledno je da treba očistiti organizam, a posebno crijeva, jetru i bubrege kako bismo omogućili toksinima da lakše napuste naše tijelo, a s druge strane snabdijeli nas hranjivim materijama. Tih materija je najviše u hladno cijeđenim sokovima od povrća i voća iz naše bašte. Te hranjive materije za desetak minuta ulaze u krvotok i kreću sa popravkom oštećenog tijela. U suprotnom toksini će nas prije ili kasnije ubiti – ističe Arnaut.

Govor na Međunarodnom kongresu “Ishrana budućnosti” u Novom Sadu

On kaže da je sveprisutni stres „poljubac smrti“, te da nagomilane emocije, opterećenost, nemogućnost samoostvarenja, novčani problemi, loše misli i stanja, strah i slično doprinose brzom ispoljavanju bolesti.

– Nekontrolisane reakcije, izazvane stresom, kao izliv bijesa, brige i nezadovoljstva mogu da doprinesu infarktu, karcinomu i drugim bolestima. Ništa nam neće vrijediti zdrav način života i ishrane ako smo pod stresom. Kreativan rad je rješenje, a ako bismo još to mogli naplatiti, to bi bio izlaz. Kada radimo ono što volimo ne možemo se umoriti, to je razonoda i strast, a obrnuto je stres. Ako smo lošeg raspoloženja uvijek ćemo birati nezdravu hranu da bismo doživjeli trenutno zadovoljstvo. Kada budemo boljeg raspoloženja više ćemo razmišljati o dugoročnom zdravlju i ideji da ostanemo zdravi. U stresu ćemo svaku depresiju, brigu, nervozu, nagomilane emocije i strah „liječiti“ alkoholom, kafom, cigaretama, brzom hranom, mesnim prerađevinama, nezdravim pićima, čokoladom i slatkišima, padajući na ljestvici zdravlja – pojašnjava Arnaut.

On poručuje da je ljubav želja za zdravljem i životom.

– To je i svakodnevno kretanje u prirodi, upotreba isključivo domaće hrane, post na hladno cijeđenim sokovima kao i na vodi (bez unosa čvrste hrane), svjež vazduh danju i noću, sunčeva svjetlost, voda i toplo-hladno tuširanje, mnogo mira i odmora… Ja sam se tako riješio proljećnih alergija koje sam imao 20 godina, ali i hemoroida, upala, bubuljica, zatvora, nadutosti, loših misli, želje za kockom… I vid mi se poboljšao, pa sada dobijam vozačku dozvolu na 10 godina. Nema tu nikakvog čuda. Liječenje provodi samo naše tijelo, a takva vrsta liječenja je moguća samo svjesnom promjenom načina života i ishrane – zaključuje Arnaut.

On je stekao diplomu nutricioniste prije nekoliko godina na beogradskom Institutu za prirodnu medicinu, a na novosadskom Međunarodnom kongresu “Ishrana budućnosti” ostvario je kontakte sa mnogo istaknutih predavača, akademika i doktora iz te oblasti.

– Upoznao sam i poznatog doktora Boru Vujasina koji je, na moj poziv, odgovorio pozitivno da održi jedno ili više predavanja u Banjaluci. Potrebna mi je minimalna pomoć sponzora da ga dovedemo u Banjaluku, pa ako neko ovo bude čitao, neka mi se javi – poručuje Arnaut.

M. Čabarkapa

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA