Broj birača raste, dok se broj ljudi smanjuje

488

U odnosu na izbore iz 2014. godine, broj birača upisanih u birački spisak za izbore u oktobru ove godine povećan je za nešto više od 70 000 i pored činjenice da nas je sve manje i da sve više ljudi napušta BiH.

Stručnjaci naglašavaju da u tome nema ništa sporno te da su u odnosu na prošle opšte izbore očekivali i veći broj birača na biračkom spisku.

– Svako ko napuni 18 godina i izvadi ličnu kartu po automatizmu ulazi na birački spisak, dok se s njega skidaju oni koji umru i koji se odreknu državljastva BiH. Potpuno normalna situacija i očekivanja su bila da će oko 100 000 ljudi biti više na spisku nego što je bilo prije četiri godine – rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Kada je u pitanju posljednji centralni birački spisak, koji je Centralna izborna komisija BiH potvrdila na posljednjoj sjednici sa stanjem na dan 23. avgusta 2018. godine, na njemu se nalazi 3 352 933 birača, od čega 2 092 336 u Federaciji BiH i 1 260 597 u Republici Srpskoj. Zanimljivo je, recimo, da je u Republici Srpskoj prema razultatima popisa koje je objavio Republički zavod za statistiku broj stanovnika bio 1 170 342.

– Ništa čudno. U Tuzli, recimo, ima više registrovanih birača nego ljudi koji žive. Na birački spisak posljednje četiri godine ulaze osobe koje su rođene od 1996. do 2000. godine i u narednim godinama za očekivati je da broj birača u BiH pada zbog negativnog prirodnog priraštaja kasnijih godina – rekao je Šehić.

Još jedan od problema biračkih spiskova u BiH i prevelikog broja glasača je taj što se veliki broj umrlih osoba još nalazi na njemu. Nakon lokalnih izbora u BiH održanih 2016. godine zvaničnici su najavili reviziju biračkih spiskova i brisanje umrlih, međutim od toga nije bilo ništa, a odgovornost se samo prebacivala s jednih na druge.

U CIK-u su tvrdili da oni ne mogu brisati ljude s biračkog spiska te da to treba da urade nadležna ministarstva unutrašnjih poslova RS, FBiH i kantona i to na način da im prvo matične službe dostave podatke o osobama koje su umrle, a da nakon toga kroz svoje baze podataka MUP-ovi to sprovede i proslijede Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), na osnovu koje se i utvrđuje konačni birački spisak za izbore.

Broj birača u BiH

2004. 2 322 687

2006. 2 734 287

2008. 3 024 127

2010. 3 132 231

2012. 3 149 280 (bez Mostara)

2014. 3 282 581

2016. 3 263 906

2018. 3 352 933

Brus Berton, šef Misije OEBS-a, uručio je u petak CIK BiH 10 000 providnih glasačkih kutija i pripadajućih bezbjednosnih plombi, koje će prvi put biti korištene na predstojećim oktobarskim izborima, tako da dosadašnje metalne kutije odlaze u istoriju.

Kutije će biti raspoređene na oko 5 500 biračkih mjesta, a donaciju su finansijski podržale vlade Velike Britanije, Norveške i SAD.

– Obezbijeđen je sasvim dovoljan broj transparentnih, providnih, glasačkih kutija za sva biračka mjesta da bi se uspostavilo povjerenje glasača – rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.

Berton je rekao da OEBS privodi kraju i ostale aktivnosti kako bi se unaprijedio izborni proces u BiH, a između ostalog i nadogradnju softvera za izvještavanje opštinskih izbornih komisija o izbornim rezultatima.

Morin Kormak, ambasadorka SAD, rekla je da su kutije nabavljene da bi se povećali povjerenje i transparentnost u izbornom procesu u BiH. Guri Rusten, norveški ambasador, rekao da u BiH postoje brojni problemi, a jedan od njih je i to što nije postignut dogovor u vezi s izmjenama Izbornog zakona, dok je Rut Vajsman, optravnik poslova u Ambasadi Velike Britanije, rekao da je prethodni izborni proces u BiH s pravom bio kritikovan, kako od građana, tako i od institucija.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA