Proizvedene kontaktne leće za daltoniste

595

Istraživači sa Univerziteta u Birminghamu proizveli su kontaktne leće koje bi mogle olakšati život osobama oboljelim od sljepoće na boje (daltonizam). U članku objavljenom u časopisu Advanced Healthcare Materials, predstavljene su kontaktne leće koje korištenjem jeftine i jednostavne metode bojanja koriguju jedan od oblika daltonizma (sljepoće na boje, CVD, color vision deficiency).

Daltonizam je polno vezani (većinom muški) nasljeđeni genetski poremećaj vida kod kojega postoje poteškoće u razlikovanju određenih boja. U svijetu oko osam odsto muškaraca i 0,5 odsto žena boluje od nekog oblika daltonizma.

Za taj poremećaj još ne postoji lijek, no postoje stalna nastojanja za izradu medicinskih pomagala koja bi u oboljelih osoba poboljšala percepciju boja. Međutim, korektivne metode koje su trenutno dostupne (npr. specijalne naočale za filtriranje boja) su skupe, nezgrapne i nekompatibilne s drugim pomagalima za korekciju vida (dioptrijskim naočalama ili lećama).

Očni čunjići

U zdravih ljudi, vid u boji je trikromatski (trobojan): svaka boja u vidljivom spektru se može „predočiti“ kombinovanjem plave, crvene i zelene. Za prepoznavanje boja odgovorne su nakupine stanica čunjastog oblika smještene u retini, na stražnjem unutrašnjem zidu očne jabučice. Ovi čunjići su podijeljeni u tri skupine, od kojih svaka detektuje različite valne dužine svjetla: kratke dužine (plave), srednje dužine (zelene) i duge valne dužine (crvene).

Kod normalnog raspoznavanja boja, podjednako su zastupljene sve tri skupine čunjića. Ukoliko zbog genetske „pogreške“ nedostaje bilo koja od tri skupine čunjića, mozak iz oka prima nepotpune informacije o percipiranim valnim dužinama, što kod nekih ljudi rezultira nemogućnošću prepoznavanja određenih boja. Najčešći oblik daltonizma je sljepoća na crvenu i zelenu boju, koja postoji u nekoliko različitih oblika (protanopija, deuteranopija, protanomalija i deuteranomalija).

Nekoliko firmi već prodaje posebne naočale i leće za korekciju sljepoće na boju, no vrlo visoke cijene takvih proizvoda čine ih nedostupnima većini korisnika. Međutim, u ovom su istraživanju korištene jeftine komercijalne, svima dostupne „mekane“ kontaktne leće koje su laboratorijski obojane netoksičnim derivatom boje zvane rodamin. Rodamin je korišten jer ima sposobnost apsorpcije (upijanja) određenih valnih dužina svjetlosti unutar vidljivog spektra.

Istraživači su otkrili da ta boja apsorbuje raspon valnih dužina između crvene i zelene boje, u spektralnom pojasu koji istovremeno pokriva raspon dva seta optičkih čunjića. Eliminacijom tog raspona valnih dužina kroz obojenu leću, spriječeno je simultano stimuliranje čunjića za zelene i crvene valne dužine, čime je omogućena bolja diferencijacija između crvene i zelene boje.

21… ili 74… ili šta?

Leća je testirana je na osobama s crveno-zelenim nedostatkom prepoznavanja boja. Ispitanici su očitavali Ishihara-tablice gledanjem kroz leću obojanu rodaminom i bilježeno je jesu li opazili poboljšanje u prepoznavanju boja i njihovog intenziteta. Testirali su ih i u svakodnevnim situacijama posmatranjem uobičajene okoline, uz registriranje svakog poboljšanja percepcije boja.

Rezultati su potvrdili da se obojene leće mogu koristiti za poboljšanje percepcije boja kod ljudi pogođenih sljepoćom na crveno-zelenu kombinaciju.

Dr Haider Butt, glavni istraživač izjavio je da “kontaktne leće su najpogodnije pomagalo za korekciju sljepoće na boje, jer istovremeno koriguju cijelo vidno polje. Proces nanošenja rodamina na leće ne zahtijeva nikakve složene pripreme, ta boja nije toksična za ljudsko oko, a bojanje rodaminom se po niskoj cijeni može upotrijebiti i za izradu kontaktnih leća i za proizvodnju staklenih ili plastičnih leća za „klasične“ naočale.”

U toku je istraživanje sličnih postupaka bojanja leća u svrhu korekcije ljubičasto-plave sljepoće na boje, kao i iznalaženje pogodne kombinacije boja koja bi nanošenjem na leće djelovala istovremeno i za crveno-zelenu i ljubičasto-plavu sljepoću.

Uskoro se očekuju prva kontrolisana klinička ispitivanja na oboljelima.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA