Haradinaj: Srbija i tzv. Kosovo u ratu do priznavanja?

512

Izjavom da će “rat između Kosova i Srbije zvanično biti prekinut kad dvije strane priznaju jedna drugu”, premijer privremenih institucija u Prištini Ramuš Haradinaj ponovo je počeo da udara u ratne doboše, zanemarujući pritom činjenicu da Srbija nikada nije bila u ratu sa tzv. Kosovom.

Po njegovom viđenju stvari, “rat sa Srbijom” prekinuće se kada Beograd prizna tzv. Kosovo, baš kao što su priznate Hrvatska ili Bosna, iako tzv. Kosovo nikada nije imalo status bivših jugoslovenskih republika.

Reagujući na ove Haradinajeve riječi, Marko Đurić, direktor Kancelarije za KiM, ukazao je na to da bi ratna retorika morala da bude predmet oštre reakcije svih onih u međunarodnoj zajednici kojima je stalo do stabilnosti i mirne budućnosti. On je ocijenio i da svakodnevnim senzacionalističkim izjavama Priština na najbolji način dokazuje da status južne srpske pokrajine nije onakav kakav oni priželjkuju i kakvim ga predstavljaju tamošnjim građanima.

Zabrinutost zbog sve učestalijih prijetećih i ratobornih izjava predstavnika albanske političke elite u Prištini Đurić je u ponedjeljak prenio i pomoćnici generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za mirovne operacije Bintu Kejti, koju je upoznao s političkom i bezbjednosnom situacijom na KiM.

Profesor međunarodnog prava Bojan Milisavljević kaže, za “Novosti”, da Srbija nije ratovala sa Kosovom već da je ona bila u sukobu sa NATO, koji je izveo intervenciju na tadašnju SRJ.

– Tako da niti smo u ratu s Kosovom niti s njim može da se zaključuje mir. Postoji Kumanovski sporazum, koji je označio kraj bombardovanja, ali koji nije tipičan ugovor o miru, već o primirju. Igrajući neku diplomatsku igru, Haradinaj u isti koš stavlja babe i žabe, polazeći od toga da bi Kosovo nešto dobilo ako dođe do nekakvog ugovora na osnovu koga bismo mi priznali njih i oni nas. Ne znam šta će međunarodno priznatoj državi Srbiji kosovsko priznanje – zaključuje Milisavljević.

Bivši ministar spoljnih poslova Vladislav Jovanović kaže da Haradinaj svojom izjavom pokušava da tzv. Kosovo stavi u red s drugim republikama nekadašnje SFRJ, što je netačno i sa političke i sa pravne strane, jer je KiM 1999. imalo status pokrajine u okviru Srbije. I on ističe da Srbija nije ratovala sa kosovskim separatistima, već da je na nju izvršena agresija od strane NATO, koju su teroristi iskoristili kao put ka osamostaljenju.

Jovanović takođe smatra da “pomirenje” sa Kosovom ne dolazi u obzir i da je s njima jedino moguć razgovor na osnovu Rezolucije SB 1244.

Govoreći o “ratu sa Srbijom”, Haradinaj je uporedo najavio i formiranje kosovske vojske tokom ove godine, tvrdeći da je vojska dobila povjerenje svih strana, čak i Srba sa Kosova, jer u njoj “ima i omladine sa sjevera, čime se pokazuje da se ne pravi nacionalistička vojska”.

Najviše povjerenje u UNMIK

– Srbija pridaje posebnu važnost misiji UNMIK-a na KiM, u koju srpsko i drugo nealbansko stanovništvo ima najviše povjerenja – rekao je u ponedjeljak predsjednik Aleksandar Vučić tokom sastanka sa Bintu Kejtom, pomoćnicom generalnog sekretara UN za mirovne operacije.

Predsjednik je izrazio zabrinutost zbog sve učestalijih napada Albanaca na Srbe i pomoćnici generalnog sekretara predao listu incidenata koji su se dogodili tokom maja 2018. godine na KiM koji predstavljaju dokaz o sistematskom i ozbiljnom nasilju nad Srbima koji žive u Pokrajini.

U razgovoru sa Bintu Kejtom, šef diplomatije Ivica Dačić naglasio je da je neophodno očuvati misiju UNMIK u nesmanjenom obimu i mandatu.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA