Šareni vrt: Stare sorte za bolju ishranu (VIDEO)

953

Povratak starom načinu života, za mnoge je budućnost. Nakon što se godinama tražilo strano i tuđe, sada raste broj ljudi koji u svoju ishranu žele da uključe što više starih i domaćih sorti voća, povrća i žitarica.

Turski narandžasti patlidžan ili bob, samo su neke od starih vrsta biljaka koje se mogu naći u bašti i plasteniku Smajile Spahić iz Vrbanje. Ona se zajedno sa ostatakom svoje porodice godinama bavi organskom proizvodnjom, dobro poznatih, starih ali i nekih, za ovo podneblje, potuno novih vrsta povrća.

– Ovo je volovsko srce. Mi nismo neki ljubitelji jer po nama brzo propada. Dan, dva i gotovo je. Ovo je turski narandžasti patlidžan. To je isto stara sorta. Pogodan je za puniti, pržiti, ma za svašta nešto. Imamo i bob. Vjerujte da i mi istražujemo tek. Malo smo čitali na internetu i po tim nekim grupama da se priprema kao grašak. Znači može se dinstati, pirjati, praviti pire od njega, sve kao od graška – priča nam Smajila.

Zainteresovanih ima, kaže Spahija. Bilo bi ih možda i više da se ljudi ne boje novih, ili u ovom slučaju, starih vrsta. Zato se one dobro poznate redovno traže.

– Ide polako, narod se budi i traži to. Sa paradjzom isto. Za prodaju više idu ti crveni kao što su volovsko srce, amerikanac, jabučar. Ja u svaki ubacim po malo raznovrsnih boja, čisto da ih privučemo. Da vide šta sve ima i da svaki ima poseban svoj okus slatkost, kiselost , super su – tvrdi nam ona.

Smajila je jedna od aktivnih članica Udruženja žena “Bubamara”. Ove žene iz Banjaluke ali i drugih dijelova zemlje okupila je ljubav prema starim sortama, ali i želja da se u zemlji ojača organska poljoprivreda.

– Jedan dio tih sjemena je naslijeđen od naših baka ili smo ih dobile od prijatelja. Jedan dio smo putem razmjene jer smo prošle godine organizovali malu razmjenu sjemena. To su članice međusobno podjelile jer smo jedna drugoj u stvari podrška u svemu tome. Tako samo smo skupile sorte raznog povrća. Od salate , paradajza, paprike, čili paprike. Tako da imamo svega, pa i onog što je zaboravljeno na našem području. Sve više se to uzgaja i sve više traži. Tu su i razne vrste tikvi, koje majke najčešće traže za papice. Za bebe – objašnjava Ranka Vojnović, članica Udruženje žena “Bubamara”.

Očuvanji starih vrsta, posvećeni su i stručnjaci. Više od 1 200 sjemena nalazi se u banci Instituta za genetičke resruse u Banjaluci. Sjemena se čuvaju u tri različite kolekcije sa istim materijalom, a cilj je da se neke vrste sačuvaju od zaborava i ponovo vrate u bašte.

– Bazna kolekcija se ne dira, ona se skladišti na minus osamnaest stepeni. Ista takva koja se zove duplikatna se smiješta negdje na drugo mjesto. Ona je za u slučaju katastrofe. Imali smo poplavu pa smo bili prinuđeni da materijal iznosimo. Treća kolekcija je radna kolekcija iz koje sada mi uzimamo materijal, zasijavamo, ispitujemo, radimo karakterizaciju i umnožavamo i dajemo sjeme onima koji žele da ga koriste – naglašava Gordana Đurić, direktor Instituta za genetičke resurse.

Stručnjaci iz Instituta već su prikupili materijal sa više od 50 odsto teritorije i sa svojim radom i dalje nastavljaju. Nažalost, često nailaze na negativna iznenađenja jer su se mnoge biljke jednostavno izgubile. Prema procjenama, u posljednjih 100 godina, širom svijeta nestalo je više od 70 odsto biljnih vrsta. Uprkos svemu, nade ima jer interesovanje za neke stare sorte povrća, žitarica ali i voća i vinove loze, raste.

– Što se tiče voćaka, tu imamo i najveću potražnju za sadnim materijalom. Samo negdje okom 250 starih sorti jabuka smo sakupili i oko 170 starih sorti krušaka. Imamo 35 sorti vinove loze. Sve smo ih sakupili – dodaje Đurićeva.

Upravo ove stare i domaće vrste mogle bi biti i budućnost. Time što su preživjele sve do modernog doba dokazale da su itekako otporne i samim tim poželjne kao sastavni dio života. U ishrani, ali i za druge namjene.

Ovo su samo neke od mnogobrojnih vrsta koje se mogu naći u plasteniku. Vrste koje su možda zaboravljene, možda za njih nikada niste čuli ali koje svakako trebate probati.

Jelena Milovanović Soldan

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA