Kako bakterije utiču na raspoloženje?

574

Bakterije bi uskoro mogle da se koriste u psihoterapiji, tvrde stručnjaci. Nedavno se, naime, pojavila kontroverzna hipoteza da bakterije koje žive u našim crijevima “nevidljivom rukom” mijenjaju naš mozak, a samim tim i našu psihu.

Naučnici sklapaju sliku o tome kako trilioni bakterija koje žive u svima nama utiču na naše fizičko zdravlje. Sada se, međutim, ova sićušna stvorenja povezuju i sa bolestima kao što su depresija, autizam i neurodegenerativne bolesti, piše BBC.

Već vijekovima se zna da naše raspoloženje utiče na organe za varenje, samo se prisetite ispita na fakultetu, ali sada se ispostavlja da je ta veza dvosmjerna.

Grupa istraživača vjeruje da su nadomak revolucionarne metode za poboljšanje mentalnog zdravlja korišćenjem “psihobiotika”.

Istraživanje iz koga se razvio novi koncept rađeno je na Univerzitetu Kjušu u Japanu. Naučnici su otkrili da miševi koji su rasli u sterilnom okruženju i nikada nisu imali kontakt sa bakterijama luče dvaput više hormona za stres kad se uznemire nego normalni miševi.

Inače su životinje po svemu ostalom bile identične, što je ukazalo da bi ova razlika mogla da potiče od mikroorganizama.

– To je bio prvi naučni rad koji je doveo u vezu mikrobe i neurologiju. zazvao je puno reakcija među nama koji se bavimo depresijom i anksioznošću – kaže Džejn Foster, neuropsihijatar sa Univerziteta Mekmaster u Kanadi.

Kako bi bakterije mogle da utiču na mozak?

Mozak je najsloženiji objekat u poznatom svemiru. Kako bi bakterije iz creva mogle da utiču na njega?

Jedan put vodi preko nerva vagusa, informativne autostrade koja povezuje mozak sa stomakom. Bakterije razlažu vlakna iz hrane na molekule zvane kratkolančane masne kiseline, koje mogu da utiču na cijelo tijelo. Mikrobiom utiče na imuni sistem, koji pak ima ulogu kod nekih nervnih bolesti.

Sada se pojavljuju indicije da bakterije iz crijeva mogu da mijenjaju DNK u nervnim ćelijama uz pomoć sićušnih dijelova genetičkog koda po imenu mikroRNK.

Dosad je objavljeno mnoštvo radova koji povezuju miševe bez bakterija sa promjenama u ponašanju, pa čak i strukture mozga. Njihov život u sterilnom okruženju, međutim, nije isto što i stvarni svijet. Mi smo stalno u kontaktu sa bakterijama i niko ne može da živi bez njih.

Profesor Ted Dinan sa Univeritetske klinike u Jorku pokušava da otkrije šta se dešava sa mikrobiomima pacienata sa depresijom. Zlatno pravilo kaže da je zdrav mikrobiom raznovrstan mikrobiom, koji sadrži mnogo vrsta koje žive u ljudskom tijelu.

– Ako uporedite nekog ko pati od kliničke depresije sa zdravom osobom, vidjećete da ovaj prvi ima manje raznovrstan mikrobiom. Ne tvrdim da je to jedini uzrok depresije, ali bi kod nekih ljudi moglo da igra ulogu u razvoju bolesti – kaže profesor Dinan.

Sem toga, životni stil koji slabi crijevnu floru, kao što je ishrana sa malo vlaknastih namirnica, može da nas učini ranjivim.

Mikrobiom

U vašem tijelu ima više mikroba nego ljudskih ćelija, ako ih sve prebrojite, samo 43 odsto su ljudske. Ostatak čine bakterije, virusi, gljive i jednoćelijski mikroorganizmi koji se zovu arheje. Ljudski genom, cio paket genetičkih instrukcija u ljudskom biću, sastoji se od oko 20 000 gena.

Ali ako dodamo gene mikrobioma, ta cifra se penje na između milion i 20 miliona gena.To je poznato kao drugi genom i vezuje se za bolesti kao što su alergije, gojaznost, hronična upala crijeva, Parkinsonovu bolest, kao i na efikasnost terapije protiv raka, pa čak i za depresiju i autizam.

Mogućnost da poremećaj ravnoteže crijevnih baterija ima veze sa depresijom je vrlo intrigantna. Zato su naučnici iz Centra za mikrobiom pri Univerzitetu u Korku počeli da presađuju mikrobiome pacijenata sa depresijom u životinje. To se zove “transpuzija”. Pokazalo se da se prenosom bakterija prenosi i ponašanje.

– Iznenadili smo se kad smo uočili da prosto unošenje uzorka mikrobioma u pacove može da dovede do simptoma depresije – ispričao je za BBC profesor Džon Krajan.

Jedan od simptoma je anhedonija – ljudi koji pate od depresije često gube interes za stvari u kojima su ranije uživali.

Za pacove je glavna uživancija šećerna voda, koje obično ne mogu da se zasite, ali “kad su primili mikrobiom osobe sa depresijom, više ih nije bilo briga”, kaže profesor Krajan. Dokazi koji upućuju na vezu mikrobioma, stomaka i mozga se pojavljuju i kod Parkinsonove bolesti.

To je izvjesno neurološka bolest. Ćelije mozga odumiru, a pacijenti gube kontrolu nad mišićima i pate od karakteristične drhtavice. Profesor Sarkis Mazmanijan, mikrobiolog sa Kalifornijskog tehničkog univerziteta, ispituje mogućnost da su umiješane i crijevne bakterije.

– Klasični neurolozi bi tezu da se mozak može razumjeti preko crijevnih bakterija shvatili kao jeres – kaže on.

Ustanovio je “vrlo značajne ” razlike u mikrobiomima oboljelih od Parkinsona i zdravih osoba. Eksperimenti na miševima koji su genetski skloni Parkinsonovoj bolesti pokazali su da su crijevne bakterije neophodne da bi se bolest ispoljila.

A kada je tim miševima usađen uzorak stolice pacijenata koji boluju od Parkinsona, ispoljili su “mnogo gore” simptome nego miševi koji su dobili uzorak zdravih ljudi.

– Izgleda da promjene u mikrobiomu izazivaju pojačavaju motoričke simptome i da ih čak izazivaju. Svi smo veoma uzbuđeni jer nam se otvara mogućnost da razvijemo nove terapije pomoću mikrobioma – rekao je profesor Mazmanijan za BBC.

Dokazi koji povezuju cijrevnu floru i mozak su fascinantni, ali istraživanja su još u ranoj fazi. Pioniri ovih istraživanja vide kako se na horizontu pomaljaju potpuno novi načini liječenja i očuvanja zdravlja. Ako mikrobi zaista utiču na naš mozak onda možda možemo da ih promijenimo nabolje.

Može li promjena mikrobioma kod oboljelih od Parkinsona da promijeni tok bolesti?

Razmatra se prepisivanje psihobiotika, koktela zdravih bakterija, pacijentima sa mentalnim poremećajima.

– Ako promijenimo bakterije, da li će to promijeniti i naše reakcije – pita profesorka Kirsten Tiliš sa Kalifornijskog univerziteta u Los Anđelesu.

Ona, međutim, ističe da nam treba još mnogo istraživanja o tome koje vrste, čak i podvrste crijevnih bakterija mogu da utiču na mozak i na koji način.

– Očigledno postoji veza – kaže Tiliš za BBC.

A to je vrlo značajna ideja.

Mikrobiom, naš drugi genom, otvara sasvim nov način bavljenja medicinom i trenutno su u toku istraživanja kako on utiče na sve bolesti koje možete da zamislite, uključujući alergije, kancer i gojaznost. Iznenađujuće je koliko je drugi genom fleksibilan u odnosu na našu sopstvenu DNK.

Hrana koju jedemo, naši kućni ljubimci, način života, sve to utiče na naše mikrobe-podstanare.

A ako to sada radimo nenamjerno, zamislite potencijalne koristi ako počnemo da planski poboljšavamo mikrobiom.

– Predviđam da će vas za pet godina kad budete mjerili holestorol ili tako nešto, ljekar poslati na analizu mikrobioma – kaže profesor Krajan.

Sudeći po ovim istraživanjima, mikrobiomi su budućnost personalizovanog liječenja.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA