Svjetske zvijezde o posljedicama NATO bombardovanja?

1036

Snimanje dokumentarnog filma o posljedicama NATO bombardovanja 1999. godine počinje u prvim danima marta. Snimaće se na više od 100 lokacija u Srbiji sa Kosovom i Metohijom, Crnoj Gori, Republici Srpskoj, ali i širom Balkana, odnosno svuda gdje su mogle da stignu čestice osiromašenog uranijuma i hemijsko zagađenje.

Film će biti preveden na osam jezika, a pregovara se da se u filmu pojave Nikita Mihalkov, Džoni Dep i druga poznata imena. Poslije premijere u Srbiji, na 20. godišnjicu agresije, 24. marta 2019, planirano je prikazivanje širom svijeta, pa i u zemljama NATO alijanse!

Neće to biti klasičan dokumentarac sa faktima i svjedocima 78 dana agresije, već priča sa više slojeva, mnogo “brzih slika”, animacija, grafika, oko koje su se okupili mladi ljudi, među kojima su i Srbi angažovani u holivudskoj produkciji.

13bomb-nedeljkovic
Nemanja Nedeljković, producent

Nemanja Nedeljković, producent, koji za ovaj projekat ima podršku Inicijalnog odbora za utvrđivanje posljedica NATO bombardovanja, formiranog sredinom prošle godine, otkriva za “Novosti” da će filmom obuhvatiti stradanje, životne priče žrtava bombardovanja, kako onih koje su zaustavile bombe, tako i onih koji umiru i umiraće od odloženog dejstva projektila sa kancerogenim osiromašenim uranijom, ili izlijevanja piralena u zemlju i vodu. Biće predstavljeni dokazi o ekološkoj katastrofi, ne samo u Srbiji, već na prostoru čitavog Balkana, a uključiće se i stručnjaci iz nekih od najpoznatijih svjetskih naučnih institucija. Pored globalne antiratne poruke, jedan od ciljeva filma je da se, makar i sa zakašnjenjem od dvije decenije, ogoli tadašnja agresorska propaganda i razbije predstava o Srbima kao “divljačkom narodu”, u svjetlu u kojem su u svijetu tada prihvatana objašnjenja da se ubijanje djece može podvesti pod “kolateralnu štetu”.

– Ne očekujem da će neko iz NATO pristati na razgovor. Zapravo, i nemam namjeru da radim dvostrani film, nego da iznesem argumente, pa ko ne misli da je tako, neka snimi svoju, kontrapriču. Možda će ovaj film za one koji gledaju iz svojih interesnih pozicija, ili su podlegli u svijetu tada vrlo perfidno kreiranom kolektivnom mišljenju o nama, biti propagandni, istina je da neće izneti ništa što nije naučno dokazivo – kaže Nedeljković.

Bombardovanje-Srbije-1999-NATO-profimedia-670x447

Produkcija se, paralelno uz obezbjeđivanje podrške za film u zemlji, koju je već načelno dobila od Ministarstva kulture, koje je obećalo i dio finansija, trenutno angažuje oko uključivanja što više svjetski poznatih imena u ovaj projekat.

– O tome se još pregovara, ali neke od ličnosti koje bismo rado vidjeli u ovom filmu su reditelj Nikita Mihalkov,glumac Džoni Dep… Željeli bismo da iznesu svoj lični stav o bombardovanju SRJ 1999. godine – kaže sagovornik.

Prvi trejler se očekuje mjesec dana od početka snimanja, ali već sad se pravi “putanja” da film stigne do publike u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Engleskoj, SAD itd.Producent nema iluziju da na Zapadu ima mnogo toga novog u viđenju Srbije i tada masovno serviranih razloga “za bombardovanje”.

Rame uz rame sa naučnicima

– Pored paralelnih priča, flešbekova, porodica poginulih, stručnjaka za kasetne bombe i uranijum, želim da pokažem da svijet kroz ovaj film vidi koga su bombardovali, da mi nismo ni “loši momci”, ni “divljački narod na Balkanu”, nego narod stare kulture koji je svijetu dao Teslu, Pupina, Milutina Milankovića – objašnjava producent.

1108289335

Pregovaraće se i sa Rusima da se film tamo prikaže na nacionalnoj televiziji, te Kinezima čija ambasada u Beogradu je pogođena NATO projektilima.

Nedeljković je uvjeren da ima mnogo medija u svijetu koji bi rado prikazali ovaj film, možda ne zbog simpatija prema Srbiji, nego zbog toga što podržavaju svaku priču protiv rata.

– Ovo je velika stvar i prvi put poslije skoro 20 godina izlazimo u svijet sa neoborivim dokazima, koji će biti prikazani ljudima širom svijeta na razumljivom jeziku. Vreme je da mi kao država koristimo moć medija da iznesemo istinu, a ne da stalno gubimo medijske bitke – kaže profesorka dr Danica Grujičić, neurohirurg, jedan od pokretača inicijative da se ispitaju posljedice NATO bombardovanja na ljude i životnu sredinu.

profesorka dr Danica Grujičić, neurohirurg

Profesorka Grujičić, koja će za potrebe filma kontaktirati sa naučnicima širom svijeta, objašnjava da je Koordinaciono tijelo institucija koja će prikupiti dokaze. Zasad postoje argumentovane i osnovane sumnje zašto bi trebalo ispitati posljedice agresije, koje se, prije svega, ogledaju u povećanom broju oboljelih od malignih bolesti, leukemija, steriliteta, autoimunih bolesti za koje ne postoji drugo objašnjenje osim nekog velikog incidenta kao što je NATO agresija. Smrtnost od leukemije je povećana za 139 odsto, duplo je veći broj oboljele djece od malignih bolesti od prosjeka u Evropi.

Život nisu uspjeli da zaustave

Dokumentarac je zasad “još bez dobrog naslova”, ali su svi ostali detalji razrađeni. Biće rađen kao polufilmska priča, započeće prikazom sna u kojem će se pojaviti dijete u učionici, žena u laboratoriji, učiteljica u razredu, djeca na fudbalskom igralištu… Njihov san prekida sirena za vazdušnu opasnost i prva bomba, a onda slijede fleš bekovi – šta je te 1999. poremetilo običan, svakodnevni život: majka se pozdravlja sa mužem i sinom koji odlaze u odbrambeni rat, majka koja sa djecom i stvarima trči u sklonište.

Možda je učiteljica s početka filma koja je držala čas pod bombama poginula, možda su među stradalima i dječak sa fudbalskog igrališta, i laborantkinja, ali će se svi pojaviti u završnom kadru filma, pored 300 dječaka i djevojčica rođenih poslije NATO agresije, i to je slika koja umjesto riječi govori – niste uspjeli da zaustavite život.

Neoborivi dokazi o posljedicama

U filmu će se pojaviti naučnici iz više zemalja svijeta, na primjer iz instituta u Švedskoj, gdje 42 naučnika, među kojima 30 profesora univerziteta, vode kampanju protiv upotrebe osiromašenog uranijuma u municiji. Zatim naučnici hemijskog instituta u Francuskoj, sa Berklija, iz Italije. Sa njima kontaktiraju profesorka dr Danica Grujičić, neurohirurg, Zorka Vukmirović, fiziko-hemičar, profesorka Jasmina Vujić.

13bomb2_620x0

– Mi smo tu da im pomognemo da obrade sve oblasti od ekologije do zdravstva i da im omogućimo najbolje argumente, istinite i neoborive dokaze koje će izneti u filmu kao i najveće autoritete iz svijeta nauke – kaže profesorka Grujičić.

I Albanci svjedoče o žrtvama

Filmska ekipa uspjela je da nađe i sagovornike Albance, ljekare i obične ljude koji svjedoče o tome da su i oni stradali.

– Razgovarali smo sa albanskom porodicom iz Prizrena čije je dijete poginulo u bombardovanju. Ako porast obolijevanja od raka može da se poveže sa ekološkom katastrofom, Albanci su u jako lošem položaju jer nemaju razvijen zdravstveni sistem. U okolini Prizrena vidio sam rendgen instaliran u stambenoj zgradi. Kad su iz KFOR-a pitali vlasnika da li je svjestan šta radi i da tako zrači sve u zgradi, rekao je “jeste, ali rendgena nema u krugu od 100 kilometara” – priča producent.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA