Gdje i kako Rusija čuva svoje rezerve zlata? (FOTO)

1421
Foto: "Komsomolskaya Pravda", Vladimir Velengurin

Rusija posvećuje ogromnu pažnju svojim rezervama zlata. Ona je na šestom mjestu po količini zlatnih rezervi. Prema podacima Centralne banke, danas te količine iznose više od 1 800 tona zlata.

Dopisnici dnevnika “Komsomolskaya Pravda”, Jevgenij Beliakov i Vladimir Velengurina bili su prvi novinari koji su posjetili ruske zlatne rezerve Centralne banke i podijelili jedinstvene fotografije, otkrivajući neke skrivene tajne, javlja Sputnik.

Rusija je počela aktivno da kupuje zlatne poluge nakon što su joj 2014. godine Zapadne zemlje uvele sankcije. Od tada Centralna banka kupuje u proseku 100 tona zlata godišnje. Ali 2016. kao i 2017. godine ruski regulator je kupio više od 200 tona.

Tona zlata na površini od jednog kvadratnog metra

Zlato se skladišti u plombiranim rešetkastim kontejnerima. Njihova količina ostavlja snažan utisak, za razliku od spoljašnjeg izgleda.

Foto: Комсомольская Правда (КП), Владимир Веленгурин
Foto: “Komsomolskaya Pravda”, Vladimir Velengurin

Trenutno količina zlata u deviznim rezervama Centralne banke RF iznosi više od 1 800 tona. Po tom pokazatelju, Rusija zauzima šestu poziciju u svijetu. Još prije 10 godina udio zlata u ruskim deviznim rezervama iznosio je tri odsto. Ali poslednjih godina Centralna banka je drastično povećala zalihe zlata i sada taj udio iznosi 17 odsto.

Foto: "Komsomolskaya Pravda", Vladimir Velengurin
Foto: “Komsomolskaya Pravda”, Vladimir Velengurin

Rezerve zlata su „jastuk bezbjednosti” zemlje. U slučaju krize, zlato se može prodati ili se iskoristiti kao zalog. Potražnja za zlatom na svjetskim tržištima je i dalje velika.

Rusija proizvodi oko 300 tona zlata godišnje. Po tom pokazatelju, Rusija zaostaje samo za Kinom i Australijom. Prema podacima časopisa „Zlato i tehnologije” rudnici zlata se uglavnom nalaze na Dalekom istoku, u Irkutskoj oblasti i Krasnojarskoj pokrajini.

Foto: "Komsomolskaya Pravda", Vladimir Velengurin
Foto: “Komsomolskaya Pravda”, Vladimir Velengurin

Na svaku polugu se stavi žig preko kojeg se može saznati njeno porijeklo: gdje i kada je proizvedena poluga, njena težina, kao i čistoća zlata.

Foto: "Komsomolskaya Pravda", Vladimir Velengurin
Foto: “Komsomolskaya Pravda”, Vladimir Velengurin

Poluge imaju čistoću od 99,95 do 99,995. To znači da udio zlata u polugama iznosi od 99,95 odsto do 99,995 odsto. Sve ostalo su primjese: na primjer gvožđe, platina, rodijum, paladijum, olovo, srebro, bakar, nikl i druge. Ali njihov udio se stalno smanjuje. Svaka poluga ima potvrdu o kvalitetu.

Jedna poluga košta pola miliona dolara

Na prvi pogled, poluga nije velika, ali je teška 12-13 kilograma. Poluge se pažljivo čuvaju u rešetkastim kontejnerima (20 poluga u svakom kontejneru). Svaki kontejner se plombira.

Foto: "Komsomolskaya Pravda", Vladimir Velengurin
Foto: “Komsomolskaya Pravda”, Vladimir Velengurin

Tržišna vrijednost zlata se stalno mijenja. Ali sada jedna poluga košta 550 000 dolara. A cijeli kontejner oko 10 miliona.

Nositi milijarde svakodnevno je težak posao
Foto: "Komsomolskaya Pravda", Vladimir Velengurin
Foto: “Komsomolskaya Pravda”, Vladimir Velengurin

Zaposleni imaju težak posao — da nose poluge teške 13 kilograma. Osim toga, oni moraju da poštuju veliki broj instrukcija i da budu veoma pažljivi: bilo kakvo oštećenje poluga je neprihvatljivo.

Sto za mjerenje težine je presvučen vunenim platnom, kao bilijarski sto. To štiti poluge od ogrebotina i drugih vrsta oštećenja.

U čijim je rukama svjetsko zlato?

Vrlo je teško procijeniti koliko ukupno zlata ima na svijetu. Prema preliminarnim procjenama — 190 000 tona. Više od 50 odsto se nalazi u privatnom vlasništvu. Radi se prije svega o nakitu. Takođe, 33,5 hiljada tona zlata čine rezerve nacionalnih banaka. Ostatak koriste velike kompanije i fondovi u investicione svrhe, a takođe koristi se u stomatologiji i u privredi.

Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato iz novembra 2017. godine: SAD imaju 8 133 tona zlata, Njemačka-3 374 tone, Italija-2 452, Francuska-2 436 tona zlata Kina-1 842 i Rusija-1 801 tonu zlata.

Postoji popularno mišljenje da cijena zlata stalno raste. Čak i mnogi stručni analitičari ponavljaju ovu tvrdnju kao mantru. Međutim, to nije istina. U određenim periodima cijena zlata konstantno raste, u drugim periodima cijena decenijama stagnira. Nemoguće je predvidjeti kakav će biti trend u narednih nekoliko godina.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA