Ugostitelji strahuju: Pad prihoda zbog zabrane pušenja?

821

Akti kojima se reguliše zabrana pušenja na javnim mjestima kao što su hoteli, kafići i restorani mogu biti od koristi za ugostiteljsku djelatnost na više načina, a čak i povećanje prometa – tvrde stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije na osnovu istraživanja. Naši ugostitelji se ne slažu sa tim.

Vlada RS je utvrdila Nacrt zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, koji predviđa potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim mjestima, među kojima su i ugostiteljski objekti.

Ugostitelji su se odmah pobunili, tvrdeći da je to neprihvatljivo i da treba vlasnicima dozvoliti da sami odluče da li će u njihovom prostoru biti dozvoljeno pušenje ili ne. Pozivaju se i na to da u svim zemljama Evropske unije zabrana pušenja na javnim mjestima nije isto regulisana i da postoje liberalnija rješenja, poput Austrije i Estonije.

Međutim, u smjernicama za primjenu Okvirne konvencije o kontroli duvana Svjetske zdravstvene organizacije, navedeno je da bi u svim zatvorenim javnim prostorima trebalo u potpunosti zabraniti pušenje. Takođe je navedeno da su se takozvana rješenja, koja je predložila duvanska industrija, kao što su delimična zabrana pušenja i sistemi za ventilaciju, u više navrata pokazala neefikasnim.

BiH ratifikovala Konvenciju SZO

Parlamentarna skupština BiH je 2009. godine ratifikovala Okvirnu konvenciju o kontroli duvana SZO, koja djeluje pod okriljevm UN, kojom se BiH obavezala da će sprovoditi preporuke propisane ovom Konvencijom. Ova Konvencija stupila je na snagu 2005. godine i od tada je postala jedan od najprihvaćenijih sporazuma UN sa 168 zemalja potpisnica.

– Razvoj politike javnog zdravlja treba zaštititi od komercijalnih i ličnih interesa duvanske industrije, koje manišulišu ugostiteljskim sektorom i koriste “isturene grupe” za odlaganje, smanjenje ili izbjegavanje sveobuhvatne legislative o zabrani pušenja na javnim mjestima – navodi se u smjernicima Svjetske zdravstvene organizacije.

Zabrana pušenja na javnim mjestima utiče i na, kako ističu u SZO, smanjenje izloženosti pasivnom pušenju svih ljudi u objektu (i radnika i posjetilaca). Podsjećaju da izloženost pasivnom pušenju može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

U Italiji je donesen akt o zabrani pušenja na javnim mjestima, koji je dovelo do značajnog smanjenja koncentracije nikotina u vazduhu i dugoročnog smanjenja rizika od nastanka karcinoma pluća.

– Mjere zabrane pušenja na javnim mjestima poboljšava i produktivnost radnika i doprinosi ekonomskoj koristi. Studija koja je obuhvatila švedske radnike u periodu od 1988. do 1991. godine, pokazala je da su nepušači koristili osam do 11 dana manje za bolovanje godišnje, nego pušači – navode u SZO.

Tvrde da se i prihodi ugostiteljskih objekata mogu povećati jer su većina ljudi nepušači.

– Studije nisu pokazale nikakav negativan uticaj kao rezultat primjene potpune zabrane pušenja u kafićima, restoranima i turističkim područjima u najrazvijenijim zemljama – kažu u SZO.

Navode primjer Mađarske koja je 2011. zabranila pušenje na javnim mjestima.

– Između 2011. i 2013. prihodi ugostiteljskih objekata su porasli za 142 miliona američkih dolara. Porastao je i broj ugostiteljskih objekata, kao i broj gostiju u smještajnim objektima. Zdravlje Mađara i prihodi ugostiteljske industrije u zemlji imali su koristi od zabrane pušenja – kažu u SZO.

Ove argumente u predlaganju zakona koristiće, po svemu sudeći, Ministarstvo zdravlja RS.

– U Republici Srpskoj puši oko 30 odsto stanovništva, a među pušačima je više muškaraca nego žena, iako je trend da taj broj bude izjednačen – rekao je nacionalni koordinator za kontrolu duvana doktor Darko Marković.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA