SANU: Konzulka, pilotkinja, sekretarka… gramatički nepravilne!

546

Odbor za standardizaciju srpskog jezika Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti objavio je dugo očekivanu Odluku kojom se stavlja tačka na tvrdnje o ispravnosti “rodno diferenciranog jezika”.

Upravo takav jezik nam se posljednjih godina nameće preko medija i pojedinih vladinih i nevladinih struktura, pod pritiskom iz inostranstva.

Odbor za standardizaciju srpskog jezika je raspravljao i zvanično reagovao na pitanja koja su se odnosila na nazive zanimanja i titule ženskih osoba. Ovom prilikom ističe se potreba za preciznijom preporukom i stavovima kako bi se izbjegla banalizacija jezičke teorije – da se zbog prisustva ili odsustva neke gramatičke kategorije može zaključiti o prisustvu ili odsustvu neke ravnopravnosti ili diskriminacije.

Oblike ženskog roda za imenice koje znače profesije treba upotrebljavati tamo gdje je njihova upotreba u skladu sa postojećom normom i dobrom jezičkom praksom. Kada je riječ o oblicima ženskog roda za označavanje profesija koji nisu normirani ili uobičajeni u jezičkoj praksi, ispravno je koristiti generički muški rod (npr. borac, pilot, akademik), jer njegova upotreba nikako ne implicira diskriminaciju žena, već podrazumeva svet o jednakoj društvenoj (ljudskoj) vrijednosti muškarca i žene.

Ukoliko je u datom kontekstu neophodno naglasiti da je nosilac funkcije ženskog roda, to se može obezbijediti i drugim jezičkim sredstvima ili navođenjem ličnog imena. Primjer 1: Prva žena kosmonaut Valentina Tereškova lejtela je u kosmos. Primjer 2: Generalni konzul Aleksandra Đorđević zadužena je za konzularno područje GK Frankfurt. U prvom primjeru važno je u datom kontekstu naglasiti pol, dok je u drugom primjeru, upravo zbog principa rodne ravnopravnosti, potpuno irelevantno da li je generalni konzul muškog ili ženskog pola, a pri tom je vidljivost žena već obezbijeđena navođenjem ličnog imena konzula.

Korišćenje paralelnih formi ili navođenje forme u muškom rodu sa oznakom za nastavak u ženskom rodu nepotrebno opterećuje rečenicu, uz sasvim izglednu mogućnost njenog dovođenja do apsurda (Svi prisutni/prisutne na ovoj proslavi bili/bile su nedvosmisleno razočarani/razočarane itd.), te ih zbog toga ne treba koristiti.

Nacrt teksta odluke sačinila je Sofija Miloradović, član Odbora za standardizaciju srpskog jezika. Nacrt je razmatran na sjednici od 24. februara 2011. godine i usvojen kao odluka br. 60. Prethodno je ovaj tekst razmatralo i usvojilo Naučno vijeće Instituta za srpski jezik SANU.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA