Slučaj “Janko Prlić i ostali”: Presuda 29. novembra

945

Apelaciono vijeće Haškog tribunala zakazalo je za 29. novembar izricanje presude u slučaju “Jadranko Prlić i ostali”, posljednjem i najobimnijem predmetu s kojim se to vijeće suočilo, saopštio je danas Haški tribunal.

Jadranko Prilić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Čorić i Berislav Pušić osuđeni su 2013. godine pred Pretresnim vijećem Haškog tribunala za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata i teške povrede Ženevske konvencije, a u vezi sa događajima u periodu 1992-1994. u osam opština i pet zarobljeničkih kampova na teritoriji Bosne i Hercegovine, podsjeća se u saopštenju.

Riječ je o presudi koja se sa velikim interesovanjem očekuje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, posebno nakon što je nedavno predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović rekla da će Haški sud izgubiti kredibilitet ukoliko se, drugostepenom presudom, Jadranku Prliću i ostalim čelnicima tzv. Herceg-Bosne potvrdi optužnica za Udruženi zločinački poduhvat.

peticija-za-oslobadanje-hercegbosanske-sestorke

Kitarović je tada izjavila da u drugostepenoj presudi haškoj šestorki ne smije biti izrečena presuda za Udruženi zločinački poduhvat, gdje se spominje i nekadašnji predsjednik Hrvatske, Franjo Tuđman.

– Sud bi po meni izgubio svaki kredibilitet. U ovom slučaju imamo hrvatske državnike, od predsjednika Tuđmana do ministra odbrane Šuška, do načelnika glavne komande Bobetka, koji su već godinama mrtvi, prije nego je taj postupak finalizovan u toj prvoj presudi. Na neki način, govoreći kolokvijalnim jezikom, na sudu su duhovi koji se ne mogu braniti – kazala je Grabar-Kitarović.

Sud u Hagu nije želeo da komentariše ovu izjavu Kitarovićeve.

U BiH izjava predsjednice Hrvatske ocjenjuje se kao politički stav, ali i strah da bi potvrđivanjem presude iz 2013. godine bilo jasno da je nekadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman želio stvaranje “velike Hrvatske”.

– Čudi me da uopšte Kolinda reaguje na sudsku presudu bh. državljana. Kao što znate, čitava ta šestorka to su ljudi sa bh. državljanstvom. Je li to dovoljno govori o strahu Zagreba da će uslijediti presuda kojom će zvanična Hrvatska biti optužena kao saučesnik za agresiju na BiH – upitao je Šemsudin Mehmedović, poslanik SDA u Parlamentu BiH.

Bakir Izetbegović je ranije rekao da je je politika koja dolazi iz Hrvatske dvosmislena. Kaže, s jedne strane to je pružena ruka prijateljstva, a sa druge strane pravi se pritisak na BiH da bude u defanzivi.

– Pokušava se, dakle, predstaviti agresija koja je urađena sa hrvatske strane i sve ono što je urađeno u smislu zločina Herceg-Bosne da se to relativizuje, da se izjednače strane itd. I da se izvrši pritisak na bošnjačku stranu kako bi bila prihvaćena neka ustavna rješenja – istakao je Izetbegović, bošnjački član Predsjednišva BiH.

U Zagrebu smatraju da se ova drugostepena presuda Prliću i drugima treba tretirati kao presuda pojedincima, a ne kao osuda cijelog hrvatskog naroda.

Jadranko_Prlic_i_ostali_16122016

– Ja vjerujem da niko u Hrvatskoj ne smatra da je došlo do UZP-a. Jednostavno situacija u to doba na terenu je bila takva da si morao odbraniti sebe. Tada su se razne vrste koordinacija radile, pa i Hrvati su zajedno sa Bošnjacima potpisali Splitsku deklaraciju, kako bi zajednički osigurali odbranu BiH. Postoji čitav niz dokumenata koji dokazuju da je Hrvatska usklađeno sa vlastima u BiH radila na odbrani suvereniteta BiH – poručio je Joško Klisović, zamjenik za vanjske i evropske poslove Hrvatske.

Bivši mostarski logoraši, pak, kažu da je zanimljiva reakcija Hrvatske.

Kada god se presuđivalo srpskim zvaničnicima i vojsci, iz Hrvatske je odobravana kvalifikacija Udruženi zločinački poduhvat, ističu logoraši.

Pretresno vijeće Haškog tribunala je zaključilo da su, od januara 1993. godine, svih šest optuženih učestvovali u združenom zločinačkom poduhvatu s ciljem uspostavljanja hrvatskog entiteta u BiH koji bi olakšao ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.

U presudi izrečenoj 29. maja 2013. godine, Pretresno vijeće je Prlića i ostale osudio na ukupno 111 godina zatvora. Prlić je osuđen prvostepeno na 25 godina zatvora, dok je Stojiću, Praljaku i Petkoviću određena zatvorska kazna u trajanju od 20 godina. Ćorić je tada osuđen na 16 godina zatvora, a Pusić na 10-godišnju zatvorsku kaznu.

Sva šestorica osuđenika i Tužilaštvo podnijeli su žalbe na prvostepenu presudu, a zajedno su sakupili oko 150 argumenata za žalbu i uputili više od 12 000 strana žalbenih podnesaka.

Izlaganje završnih riječi okončano je 29. maja 2015. godine, a zasjedanje Apelacionog vijeća održano je od 20. do 28. marta 2017. godine, podsjeća se u saopštenju.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA