Šta sa sobom nosi formiranje Fonda solidarnosti?(VIDEO)

797

Prema Nacrtu zakona o Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, od plate svakog zaposlenog u RS, izdvajaće se po 0,25 odsto i to isključivo na dobrovoljnoj osnovi. Formiranjem Fonda solidarnosti biće obezbijeđen novac za liječenje djece, kojima nije moguće pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu na području RS.

Novac za ove svrhe, građani su do sada najčešće priklupljali putem brojnih humanitarnih akcija. Odluku o formiranju Fonda znaci i roditeljima djece sa posebnim potrebama, ali uz prijedlog da bi starosna granica, koju predviđa ovaj zakon, ipak trebalo da bude pomjerena.

– Lično mislim da nije ta granica od 18 godina, možda bi, po mom mišljenju ona trebalo da bude 26, iz razloga što se djeca i taj dječiji dodatak, pogotovo djeca koja se školuju i tako dalje, dobijaju dječiji do 26 godina, veoma je teško nekom roditelju, nažalost čije je dijete oboljelo, reći “znate nema sredstava zato što vaše dijete ima 18 i po godina” – priča Mijat Šarović, otac djeteta sa posebnim potrebama.

U Službi predsjednika Srpske objašnjavaju da će biti formirana stručna komisija, koja će utvrđivati kada i kom djetetu je potrebno odobriti novac za liječenje. Kada je riječ o načinu finansiranja, pored izdvajanja od zaposlenih, Fond bi trebalo da se puni i iz doprinosa Saveza opština i gradova, te iz donacija preduzeća, organizacija i pojedinaca. Nije isključena ni mogućnost punjenja ovog Fonda i iz budžeta Srpske.

– Ono što je jako važno, u praksi smo imali različitih slučajeva, da Zakon obezbjeđuje apsolutnu transparentnost, uvid i kontrolu u priliv i trošenje toga novca, gdje će svaki građanin zapravo preko internet stranice Fonda solidarnosti imati pristup podacima o stanju novčanih sredstava svakog momenta, svakog dana – pojasnio je Siniša Karan, sekretar Službe predsjednika RS.

Građani koji ne budu željeli da im se u ove svrhe odbija od plate , moći će to da riješe samo jednim zahtjevom. U Službi predsjednika Srpske nadaju se da će građani ipak i ovoga puta pokazati humanost, kao što su to činili u brojnim teškim situacijama. Iako je riječ o problemu, koji godinama čeka adekvatno rješenje, rasprava o ovom Zakonu u Trebinju, ipak, nije izazvala pretjerano veliku pažnju javnosti, pa je skupštinska sala ostala poluprazna. Nakon Trebinja, javne rasprave biće održane u Istočnom Sarajevu, Doboju, Bijeljini, Prijedoru, Banjaluci i Zvorniku.

Neda Petković

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA