Hrvatski mediji: Tito je brend, ali mi više volimo da pasemo travu!

1237
Tito

Slovenačko pivo “Tito” i “Jovanka” iz male pivare Komunajzer (komunjara) iz Novog Mesta, pokrenula je ozbiljne kritike u Hrvatskoj i to zbog odricanja od dijela istorije, umjesto da na njoj – zarade.

Hrvatski mediji pišu da je ideja za pivo dosjetljivog Slovenca i odjek koji je priča o njima izazvala u regionu podsjetila još jednom koliko je galopirajuće odricanje od Tita u Hrvatskoj izraz ne samo istorijskog revizionizma, nego i manifestacija domaćeg antiliberalizma, tj. antipreduzetničke klime.

Riječ je o izvrsnoj poslovnoj ideji i pametnom brendiranju proizvoda na kompetitivnom tržištu “craft” piva, o čemu svjedoči i sva ta besplatna reklama koju je ekipa iz Komunajzera ovih dana dobila u regionalnim medijima, doslovno od Triglava do Vardara, kakvu bi inače morali platiti milione. U međuvremenu, stotine hiljada ljudi saznali su za piva “Tito” i “Jovanka” i mnogi od njih željeće da ih isprobaju.

20248159_1935401226749615_7365434694925407104_o.jpg.688x388_q85_crop_upscale

To je samo jedan od brojnih primjera koji dokazuju da je Tito jedan od najsnažnijih brendova koje područje bivše Jugoslavije ima. O tome svjedoče i desetine ulica i trgova širom svijeta koji nose njegovo ime, ali i činjenica da je objavljivanje prve Titove biografije od 700 stranica, na njemačkom jeziku prošle godine, izazvala interes svih tamošnjih vodećih medija.

Čak je i inače konzervativni i nimalo prokomunistički nastrojeni Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio egzaltiran tekst o “hrvatskom komunisti s fascinantnim plavo-sivim očima koji je ujedinio posvađane narode Jugoslavije i izgradio liberalni socijalizam”. O Titu su slavljeničke tekstove zbog te biografije, koju je napisao slovenački istoričar Jože Pirjavec, objavili i Die Tageszeitung, Tagesspiegel, Süddeutsche Zeitung, Die Welt, Frankfurter Rundschau itd. Još jedan primjer reklame kakva se ne može platiti novcem.

U BiH, preciznije u Konjicu, nekadašnji Titov tajni bunker, napravljen 1969. godine kao sklonište jugoslovenskog vrha u slučaju atomskog napada, pretvoren je u turističku atrakciju koju posjećuje hrpa ljudi i o kojoj pišu evropski mediji.

Uostalom, svako ko je malo više putovao svijetom zna da je Titovo ime poznato mnogima, većinom u pozitivnom kontekstu velikog borca protiv nacizma i pobjednika Drugog svjetskog rata, a onda kao uspješnog lidera socijalističke Jugoslavije i tvorca Pokreta nesvrstanih. Nema nijednog drugog političara ili neke druge istorijske ličnosti – s izuzetkom Nikole Tesle – koja je rođena u Hrvatskoj, a da je tako poznata i cijenjena u svijetu.

Za razliku od Tita, Tuđman nema svoje ulice i trgove po svijetu

Bez obzira na to što Franju Tuđmana u Hrvatskoj pretenciozno nazivaju njihovim Džordžom Vašingtonom, on je u ostatku svijeta prilično loša reklama za ovu državu, ili za njega nisu čuli, ili im je ostao u sjećanju kao najbolji frend Slobodana Miloševića.

dan_mladosti4-270517

Ulice i trgovi van Hrvatske se po Tuđmanu ne nazivaju, niti će se to ikada desiti. U bilo kakvom kontekstu širem od hrvatskog i četiri milona ljudi u odnosu na sedam milijardi na svijetu, Tuđman je nevažna pojava od koje današnja Hrvatska nema nikakve potencijalne koristi, piše Index.hr i dodaje “Pavelića i NDH da ne spominjemo.”

S druge strane, Tito je za današnju Hrvatsku i dalje veliki kulturno-istorijski kapital, ali je hrvatsko društvo opet odlučilo raditi u korist svoje štete i odricati se Tita. Cijeli svijet smatra da je “Za dom spremni” ustaški pozdrav, u Hrvatskoj pola države vjeruje da nije. Cijeli svijet smatra da je Tito jedna od najvećih političkih faca u 20. stoljeću, u Hrvatskoj pola države ne prestaje kreštati o Titu kao zločincu i najvećem krvoloku.

U svom remek-djelu “Postwar”, koje se čita na univerzitetima u svijet, britanski istoričar Toni Džudt piše laude Titovoj borbi protiv okupatora i hvali njegov raskid sa Staljinom, dok Tuđmanu posvećuje jednu jedinu rečenicu i to u kontekstu izrazito nesimpatičnih i autoritarnih lidera koji su se pojavili u (jugo)istočnoj Evropi nakon pada komunizma.

– Ali, što je za Hrvata vulgaris jedan Tony Judt kad mu je Zlatko Hasanbegović – čije knjige nisu ni objavljene izvan Hrvatske – vrhovni historiografski autoritet – navode Indeksovci.

Zašto Hrvati ne zarađuju na Titovoj svjetskoj slavi?

Tito je velika propuštena poslovna prilika u Hrvatskoj. Jasno je da potražnja za Titom postoji. Nažalost, Hrvati odbijaju osmisliti ponudu koja bi tu potražnju zadovoljila, zbog svojih provincijalnih nacionalističkih kompleksa i nekakvih vječnih porodičnih trauma. Propust da se na Titovoj svjetskoj slavi dobro zaradi zapravo pokazuje da kapitalizam i liberalizam baš i nisu uhvatili korijena među Hrvatima, uključujući i one koji se stilizuju u gorljive zagovornike kapitalizma i liberalizma.

Primarni je cilj kapitalizma profit, a na Titovom se brendu očigledno može zaraditi te je staljinističko brisanje Tita iz nacionalne istorije kroz ukidanje trgova i konstantno proklinjanje njegovog naslijeđa, u neku ruku i antipreduzetničko.

id4903_Josip-Broz-Tito_51a852c7df9e4_Crna-majica-muska_napred

Umjesto što se o Brozovom rodnom Kumrovcu piše isključivo jednom godišnje kao o okupljalištu jugonostalgičara, on bi mogao biti centar seoskog turizma u znaku Tita. Traži se zabrana crvene petokrake, a trebalo bi se na njoj zarađivati. Umjesto što mladi evropski ljevičari nose majice s Če Gevarom koji je i njima dosadio, možda bi htjeli nositi majice s Titovim likom. Zahvaljujući i u socijalizmu fanatično njegovanom kultu ličnosti, Tito je odavno postao legenda, a svakako pomaže i to što se fama o njemu utemeljila na impresivnoj realnosti.

Brisel dao Rijeci 19 miliona maraka za obnovu Titovog broda

– Rijeci je iz fondova Evropske unije odobreno 19 miliona maraka za obnovu Titovog broda “Galeb” kao buduće kulturno-turističke atrakcije, što pokazuje da se prepoznaje ekonomski potencijal za Hrvatsku. Preko Tita se možda može dobiti još evropskih miliona, preko Tuđmana ni cent. A da EU neće finansirati rezbarije s Pavelićevim likom, nije ni potrebno naglašavati. Cijeli svijet poručuje da je Tito bio faca i da bi na tom brendu mogli nešto zaraditi, ali je tipičan hrvatski, nacionalistički odgovor na to da bi se radije pasla trava – piše Index.hr.

Trijumf kapitalizma u Hrvata bio bi pretvoriti Tita u robu

Suprotno pisanju jednog navodno protržišno orijentisanog dnevnog lista, “Tito” i “Jovanka” iz Slovenije nisu “totalitarna piva”. To su privlačni kapitalistički proizvodi zbog kojih se svaki preduzetnik u Hrvatskoj treba lupiti rukom o čelo i zapitati zašto njemu to nije palo na pamet. Tita kao poslovnu priliku pravi kapitalisti ne bi propustili.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA