Šta je Samoopredjeljenje dovelo na korak do vlasti?!

707

Pokret Samopredjeljenje, najesktremnija politička opcija na Kosovu, poznata po izazivanju nemira na prištinskim ulicama i u parlamentu, ali i po zalaganju za prekid svih razgovora sa Beogradom, pojedinačno je osvojila najviše glasova na nedavnim kosovskim izborima.

Veliki su protivnici i formiranja Zajednice srpskih opština, kao i davanja posebnih prava nacionalnim manjinama.

Malo ko je računao na scenario koji se upravo odigrava na Kosovu. Mada je koalicija oko Ramuša Haradinaja, za kojim Srbija traga zbog ratnih zločina, osvojila najviše glasova, sve su manje šanse da formira vlast, a ništa bolje za Srbe na KiM, ali i za vlasti u Beogradu, neće biti ukoliko kosovsku vladu formira alternativa – pokret Samoopredjeljenje.

Naprotiv, riječ je, čini se, o najgorem mogućem scenariju, koji ne samo da nije po volji Srba, nego vjerovatno ni po volji Brisela, ali ni ostalih zemalja u regionu.

Sporan je i način na koji djeluju aktivisti tog pokreta – sukobi sa policijom, upotreba vodenih topova i suzavaca na njihovim protestima su redovna pojava, a slične metode koriste i u parlamentu. Naime, poslanici Samoopredjeljenja su u više navrata bacali suzavac u Skupštini Kosova, kako bi prekinuli rasprave o demarkaciji granica sa Crnom Gorom i formiranju Zajednice srpskih opština.

Uprkos svemu tome, ovaj pokret je duplirao rezultat sa prethodnih izbora i osvojio 26,7 odsto glasova. Kako je najekstremnija politička opcija na KiM, radikalnija od SRS u Srbiji, uspjela da zadobije najveće povjerenje građana? Čemu da se nadaju Srbi sa Kosova, a šta mogu da očekuju vlasti u Beogradu?

Stefan Surlić, asistent i doktorant sa FPN, navodi da je glavni uzrok ovako dobrog izbornog rezultata Samoopredjeljenja to što je riječ o jedinoj političkoj opciji na Kosovu koja do sada nije bila na vlasti i što je ponudila privlačan socijalni program.

– Ne mislim da su dobili glasove zahvaljujući nacionalističkoj retorici. Kao opozicija nisu pravili trule kompromise, a mogli su. U njihovom socijalnom programu ponudili su 10 evra po svakom djetetu, mlađem od 16 godina, potpuno besplatno obrazovanje, preispitivanje privatizacija, formiranje fonda iz kojeg bi se sredstva iz privatizacija koristila za infrastrukturne projekte – kaže Surlić i dodaje da su za ovaj pokret glasali uglavnom mladi ljudi iz urbanih sredina koji žele promjene.

On ističe da se Samoopredjeljenje zalaže za pregovore, ali ne sa Beogradom, već isključivo sa predstavnicima Srba sa KiM.

– Pitanje je da li je to moguće, budući da je Srpska lista povezana sa Beogradom i bez saglasnosti vlasti u Srbiji neće pristajati ni na šta. S druge strane, u svoj toj nacionalističkoj retorici, dobra je stvar što lideri Samoopredjeljenja, Aljbin Kurti i njegovi najbliži saradnici, nisu učestvovali u ratu i nisu optuživani za ratne zločine – navodi Surlić.

Da dobar rezultat Samoopredjeljenja nema veze sa nacionalizmom smatra i Aljbinot Maljoku, kosovski politički analitičar. On kaže da je dupliranje broja glasova tog pokreta posledica nezadovoljstva građana svim dosadašnjim vlastima.

– To nije najbolja politička opcija, ali se “našla” u pravoj poziciji, u pravom trenutku. Njihov program je socijademokratski. Tokom kampanje se nisu vodili nacionalizmom, niti nosili albanske zastave na svojim skupovima – ističe Maljoku.

On ne misli da bi za Srbe na Kosovu bilo loše ukoliko Samoopredjeljenje dođe na vlast.

– Neće biti loših posljedica, ukoliko Kurti bude premijer. Ne bi bilo loše ni da Srpska lista sa tim pokretom formira vlast i da se predstavnici Srba ponašaju državnički. To bi bila dobra opcija i kao kanal za razgovore sa Beogradom – zaključuje Maljoku.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA