Građani ne vjeruju u poštene izbore

660

Građani BiH uglavnom glasaju za iste političke opcije i samo mali deo se opredjeljuje za kandidate na osnovu prethodnih rezultata. Mladi vjeruju internetu, stariji od 50 godina televiziji kao izvoru. Većina ispitanih građana ne vjeruje nikome, niti je zainteresovana za politiku, pokazala je anketa koju je objavila Koalicija „Pod lupom“.

U nedavno provedenoj anketi „Mediji i građani na izborima“, dvije trećine ispitanika ne vjeruje da su izbori u BiH slobodni i pošteni iako njih 86 odsto nikada nije učestvovalo niti bilo svjedokom izborne nepravilnosti.

– Ovo ne mora značiti da izborne nepravilnosti ne postoje, već da ih građani nužno ne znaju prepoznati i da je potrebno raditi na edukaciji građana. Ipak, među onima koji nepravilnosti prepoznaju i prijavljuju je najviše visoko obrazovanih i ljudi sa visokim porodičnim primanjima. Takođe, izbornu krađu prijavilo bi dvije trećine ispitanika, od čega bi to četvrtina to uradila anonimno – navode iz Koalicije pod lupom.

Ovo je tek deo rezultata ispitivanja javnog mnjenja koje je predstavljeno danas u Sarajevu pod nazivom “Mediji i građani na izborima” koje je za Koaliciju “Pod lupom“ uradio BORAM i Udruženje BH novinari u saradnji sa agencijom Ipsos. Projekat podržava Evropska unija.

Istraživanje je provedeno na uzorku od od 1 006 ispitanika starosti 18 i više godina u cijeloj Bosni i Hercegovini CATI metodom prikupljanja podataka, uz učešće 52 procenta žena i 48 posto muškaraca različitih nivoa obrazovanja.

Kada je u pitanju generalna (ne)zainteresiravanost za politiku, vrlo visok procenat ispitanika (oko 53 odsto) je odgovorio kako su „apsolutno nezainteresovani“ za politiku. Ovaj odgovor su najčešće davali anketirani slabijeg materijalnog stanja i nižeg obrazovnog nivoa. Od 1 006 ispitanika, 21 odsto nisu glasali na prethodnim lokalnim izborima (2016. godine). Među glasačima (njih 79 %) značajno je niži udio najmlađe populacije (od 18 do 29 godina).

Jedno od anketnih pitanja odnosilo se na izbor političkih opcija za koje građani glasaju.

– Čak 17 procenata anketiranih uvek glasa za istu političku partiju ili kandidata, a ovakva glasačka motivacija najprisutnija je kod ljudi sa najnižim primanjima i obrazovnim nivoom. Samo jedna petina ispitanika odluku o tome za koga će glasati donosi na, uslovno rečeno, ličnom poznanstvu, odnosno na osnovu rezultata koje je određeni kandidat ostvario na prethodnim izborima – navode iz Koalicije.

Šta su određeni kandidati radili u prethodnim mandatima, vrlo je važno pripadnicima mlađe populacije, a nije zanemariva ni biografija kandidata. Određeni broj ispitanika vodi se programima političkih partija, odnosno manje im je bitan sam kandidat.

Protiv prodaje glasova za novac ili neku drugu vrstu nagrade/usluge je 90 procenata ispitanih građana Bosne i Hercegovine. Na televiziju, kao izvor informacija na osnovu kojeg donose odluku o (ne)povjerenju određenoj političkoj partiji, najviše se oslanjaju osobe starosne grupe od 50 godina na više. Mlađa populacija, sa većim primanjima i višim stepenom obrazovanjem, pored televizije, u predizbornom periodu se oslanja i na internet kao izvor informacija.

– Mlađi muškarci srednjeg obrazovanja smatraju kako bi se veća transparentnost izbornog procesa i smanjenje eventualnih manipulacija glasovima mogli osigurati skeniranjem glasačkih listića ili providnim glasačkim kutijama. Žene smatraju da je najsvrsishodniji potez koji će osigurati veću transparentnost na izborima pojačana finansijska kontrola političkih partija – navode iz Koalicije.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA