Stižu li oznake za GMO hranu u BiH? (VIDEO)

573

Rezultati ankete u kojoj je učestvovalo 1 000 građana BiH, pokazali su da 90 odsto njih želi da zna da li je hrana koju konzumiraju genetski modifikovana ili ne. Slično je i u državama regiona, pa se u posljednjih nekoliko godina radi na tome da zemlje Dunavske regije dogovore zajedničke standarde za obilježavanje ove vrste hrane.

To znači da proizvod ni u jednoj svoj fazi nije imao kontakt sa genetski modifikovanim organizmima. Oznaka je neobavezna, ali je važno da proizvođači shvate važnost ovog procesa za svoje proizvode i prodaju. BiH je prva od 14 zemalja “Dunav soja inicijative” koja je uspostavila standard za kompletan process proizvodnje i sertifikacije hrane koja će nositi oznaku bez GMO-a.

– To se prije svega odnosi na proizvode animalnog porijekla kao što su jaja, mlijeko i meso jer po trenutno važećoj regulative EU ali i BiH, nema načina da sazanmo da li su te životinje od kojih su dobijeni ti porizvodi hranjene sa hranom koja je sadržavala genetski modifikovane organizme. Donošenjem ovih smjernica to će se promijeniti jer će sada sam sistem kontrole i cdertifikacije ići od samih farmera, do konačnog proizvoda – pojašnjava Dragan Brenjo, zamjernik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH.

Kompletan ovaj proces zavisi od same osnove. A to je soja. Zainteresovanost proizvođača u BiH za uzgoj ove biljke polako ali sigurno raste.

– Proizvodnja soje u BiH raste i to se najbolje vidi po smanjenom uvozu u 2016. godini u donosu na 2015. Nama je zaista cilj da povećamo prisustvo tog usjeva na našim površinama. Jer naprosto je nelogično i neprihvatljivo da imamo 140 000 hektara kukuruza, a samo 5 000 hektara soje – tvrdi Boris Pašalić, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske.

Podrška ali i pozitivni primjeri, kao i obično stižu iz razvijenih zemalja. Predstavnici Austrije i Njemačke, rado su podijelili svoje iskustvo.

– U Austriji i drugim zemljama, ljudi su jako sretni jer imaju sve te prednosti koje nosi hrana proizvedena bez GMO-a. Za potrošače, za kompanije, za ekonomiju ali takođe i za životnu sredinu – smatra Hemlut Gaugić iz Agencije za zaštitu životne sredine Austrije.

Ukoliko sve bude išlo kao što je planirano, već kroz nekoliko mjeseci, početkom jeseni, trebao bi početi prvi process certifikacije ovih proizvoda u BiH. Radi se i na stvaranju jedinstvenog znaka koji bi u svim zemljama koje su prihvatile ove bio isti.

Jelena Milovanović Soldan

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA