Zaboravljena Zinka Milanov – diva kojoj se svijet klanjao

3098

O Zinki Kunc Milanov zna se vrlo malo, barem u Srbiji, iako je ona od 1947. pa do smrti 1989. godine bila stanovnik Beograda, i to na adresi Puškinova 6. Madam Milanov, kako su je zvali u Metropoliten operi, gdje je trideset godina bila neprikosnovena primadona, miljenica njujorške publike, koja ju je voljela više od Marije Kalas, postala je za života operska legenda.

Jedna od najvećih operskih diva, za koju se govorilo da je bila ljubimica Josipa Broza, danas u srpskoj prijestonici nema ni spomen-ploču, a kamo li ulicu ili bilo šta drugo.

Ipak, nisu je svi zaboravili. Upravo je završen film “Poslednja primadona”, čija je beogradska premijera zakazana za 17. maj u Jugoslovenskoj kinoteci, na 111. godišnjicu njenog rođenja.

– Još iz vremena kada sam radio kao urednik programa klasične muzike na nekadašnjoj TV Pančevo, prije 15 godina, nosio sam se mišlju da uradim film o Zinki. O tome sam se dogovarao sa Jagodom Martinčević, muzikologom koja ju je lično poznavala – priča autor filma Stanislav Živkov.

Živkov je pisao scenario sa Brusom Berouzom, Zinkinim dugogodišnjim prijateljem i biografom. Dokumentarnu građu pronašli su u Beogradu, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Pragu, Buenos Ajresu. U filmu će prvi put biti prikazani snimci iz njujorških privatnih zbirki.

– Za razliku od raznoraznih operskih pjevačica, i Zinka je imala najbolju tehniku pjevanja, prirodno postiran glas velikog raspona i sa prirodnim pjanima, što joj je kasnije omogućilo 40 godina svjetske karijere – zapaža Živkov. Zahvaljujući dugogodišnjoj saradnji sa bratom Božidarom Kuncom, pijanistom i kompozitorom, lako je savladavala i najteže uloge.

Svjedočanstvo: O Zinki i Titu pisao i "Njujork obzerver"
Svjedočanstvo: O Zinki i Titu pisao i “Njujork obzerver”

Malo je poznato da je Zinka sa 15 godina imala takvo muzičko obrazovanje da su profesori, pri upisu na akademiju, mislili da je već završila muzičke studije. Sa osam godina napamet je znala cijelu “Karmen” i sa drugom djecom pravila je predstavu u kući. Ubrzo pošto je upisala akademiju u Zagrebu, udala se za Draška Vilfana. On nije odobrio njenu karijeru i taj brak se poslije nekoliko godina raspao.

– Početkom tridesetih godina Zinka se preudala za zagrebačkog glumca Predraga Markovića Milanova. Tako da je njeno zvanično prezime poslije udaje bilo Marković Milanov – govori autor “Poslednje primadone”.

Zabuna sa limuzinom

Zinka Kunc bila je duhovita, visprena i bez dlake na jeziku. Poslije predstave sa Marijom Kalas u Metropolitenu, Zinka je rekla da ova operska diva neće dugo trajati. I, bila je u pravu. Jednoj mladoj pjevačici, koja je pjevala falš, Zinka je poručila da je njeno pjevanje kao duga – svaki ton je u drugoj boji. Kada je Birgit Nilson preuzela ulogu Aide, Zinka je bila na predstavi, poslije koje je zabunom sjela u “rols rojs” predviđen za Nilsonovu i odvezla se kući.

– Ako madam Nilson može da uzme moju ulogu, ja moram da uzmem njen auto – britko je prokomentarisala Zinka.

Godina 1937. donijela je preokret u Zinkinoj karijeri. Poslije propale audicije za 150 pjevača u Novoj njemačkoj operi u Pragu, upravnik Metropoliten opere došao je naknadno da čuje baš nju. Bio je oduševljen, a Zinka je ubrzo postala najsjajnija zvijezda Metropolitena i to je ostala sve do 1966. godine.

– Po dolasku u Njujork, na zahtjev uprave morala je da smrša deset kilograma i promijeni prezime Kunc u neko koje bi ličilo na italijansko. Odabrala je prezime svog muža i postala Zinka Milanov – kaže Živkov.

Iako nije bila komunista, tokom Drugog svjetskog rata pomagala je antifašističku borbu. Sa violinistom Zlatkom Balokovićem i bratom Božidarom snimila je ploču, čiji je prihod išao za finansiranje NOB-a.

– Između 1939. i 1947. uopšte nije dolazila u Jugoslaviju. Njen posljednji nastup u Beogradu, na Starom sajmištu 1939. smatra se njenim, ali i najvećim trijumfom Lovre von Matačića, Beogradske filharmonije i Beogradske opere. Kasnije, kada je poslije rata Matačić uhapšen kao saradnik okupatora, Zinka je bila jedna od onih koji su pomogli da se on oslobodi – priča Živkov.

kunc-vv

Odmah poslije rata Zinka se razišla sa Milanovim, koji se vratio u Sarajevo.

– Nekako baš tad dobila je poruku da joj maršal Tito šalje u posjetu svog generala Ljubu Ilića da joj zahvali što je često pjevala kako bi pomogla partizanskom pokretu – govori Živkov.

Bila je ubijeđena da će Titov general biti neki starac sijede kose, ali pogriješila je. General Ilić bio je vrlo zgodan, tek nekoliko godina stariji od nje. I on je bio ubijeđen da je ona stara, debela pjevačica. Kad mu je otvorila vrata, lijepa i mršava, desila se ljubav.

Zbog udaje, ali i nesuglasica sa tadašnjim upravnikom Metropolitena, Zinka se vraća u Jugoslaviju. Najprije u Zagreb, a potom u Beograd.

Pričalo se kako je predsjednik Tito bio ozbiljno zaljubljen u Zinku. Govorio je da je ona njegovo nacionalno blago. Kolale su priče kako je njen brak sa Ilićem samo paravan za njihovu vezu. Na Titovoj rođendanskoj proslavi 1947. ona je pjevala za njega.

kunc_bozidar_zinka
– Tito je možda bio očaran Zinkom, ali među njima nije bilo ničega. Poštovao je njen brak. Čitava stvar sa navodnom vezom sa Brozom nastala je tokom IB krize. U to vrijeme pojavio se članak u “Komsomolskoj gazeti” u Moskvi, u kome se tvrdilo da je Zinka Titova ljubavnica, te da joj on kupuje automobile gotovo svakodnevno i u skladu sa njenim haljinama. Kasnije, kada je sukob sa Ibeom produbljen, pojavile su se glasine da je Zinka Brozova špijunka, a Tito je jedan jedini put na novinarsko pitanje odgovorio da je ona njegov najbolji ambasador – tvrdi Živkov.

Živkov tvrdi da je Zinka bila vrlo bliska sa Jovankom, koja ju je voljela.

Tito i Jovanka ugošćavali su Zinku i Ljubu i u Beogradu i na Vangi i na drugim mjestima. O tome postoje zajedničke fotografije koje se danas čuvaju u Muzeju istorije Jugoslavije. Zinka nije pjevala Titu, onako kako je Merilin Monro pjevala Džonu Kenediju.

Početkom pedesetih godina Zinka se vratila u Ameriku, gdje je nastupala u Metropolitenu, sve do zatvaranja stare opere 1966. Povukla se u punoj vokalnoj snazi, jer je željela da je publika pamti u punom sjaju, a poslije odlaska sa scene, bavila se pedagoškim radom.

Kao Madalena na poslednjoj predstavi 1966. / Foto Dokumentacija S. Živkova
Kao Madalena na posljednjoj predstavi 1966. / Foto Dokumentacija S. Živkova

Postavila je kamen temeljac Metropolitena

– IAKO je bila prava operska primadona, Zinka nije volela glamur. Živjela je u iznajmljenim stanovima u Njujorku, bila je poznata kao dobar kuvar i domaćica. U svom dvosobnom njujorškom stanu pravila je večere za osmoro ljudi, a u Beogradu je živjela u službenom stanu. Imala je svega nekoliko vrijednih komada nakita, možda dvije bunde i to je sve. Ali Zinka je bila zvijezda u Americi. Bila je pozvana da zajedno sa predsjednikom Dvajtom Ajzenhauerom postavi kamen temeljac nove Metropoliten opere 1963. godine  – kaže Stanislav Živkov.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA