Vrhovac za SrpskaCafe: Nužno obezbjediti jezičku pravdu!

756

Kada jezik umre, gubimo veliko intelektualno bogatstvo, kao da je bačena bomba na muzej Luvr!

Citirajući lingvistu Kena Hala, potpredsjednik banjalučkog esparanto društva “La mondo” Mićo Vrhovac započeo je razgovor za portal SrpskaCafe povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana maternjeg jezika.

– Pored socijalne nepravde koja se javlja kada se prezire nečiji maternji jezik, morate biti svjesni činjenice da su biološka i jezička različitost nerazdvojni, međusobno povezani, i jedno od drugog zavisni. Iz gubitka jezičke raznovrsnosti proizilazi gubitak tradicionalnih znanja suštinski neophodnih za održivi biodiverzitet, za život. To je zaključeno i u deklaraciji 64. Konferencije Ujedinjenih nacija održane 2011. godine u Bonu – navodi Vrhovac.

Obilježavanje od 1999. godine

UNESKO je 17. novembra 1999. godine proglasio 21. februar Međunarodnim danom maternjeg jezika. Generalna skupština Ujedinjenih nacija pozvala je 2007. godine zemlje članice na “promovisanje očuvanja i zaštite svih jezika koje koriste narodi svijeta”, proglašavajući 2008. godinu Međunarodnom godinom jezika.

Međutim, svjedoci smo mnogih nemilih događaja do kojih je dolazilo zbog, kako kaže naš sagovornik, netrpeljivosti jednih, prema jeziku drugih.

– Na Univerzitetu u Daki, u Bangladešu, 21. februara 1952. godine policija je pucala na nekoliko studenata. Ovi studenti su protestovali tražeći priznavanje postojanja njihovog maternjeg jezika, bengalskog kojeg su vlasti htjele da se otarase sa Univerziteta u korist “većeg” jezika, jezika kojim su govorili tadašnji moćnici – podsjeća Vrhovac.

To je nešto što se ponavlja, nastavlja naš sagovornik, u raznim oblicima, i dalje u cijelom svijetu.

– Kada govorimo na pomenutu temu ne moramo ići toliko daleko u istoriju. Na primjer, u Holandiji je Parlament odobrio od 29. septembra 2015. godine plan za postepeno ukidanje holandskog jezika u osnovnim školama, u korist engleskog jezika. To nisu bili jedinstveni događaji. I u Bangladešu i u Holandiji je riječ o istoj logici: “Ja sam jak čovjek, ćuti, a ako baš moraš da govoriš, govori mojim jezikom” – kaže banjalučki esperantista.

U 2014. godini, podsjeća Vrhovac, UNESKO je objavio na svom sajtu i esperantsku verziju poruke generalnog direktora Irine Bokove.

– Kakve veze sa svim ovim ima Esperanto? Dvije stvari su međusobno povezane, jer osnovne vrijednosti ovog dana, višejezičnost i prava svih ljudi da govore svojim maternjim jezikom, su i vrijednosti koje pokret za esperanto brani. Mi, esperantisti, ne želimo da ijedan jezik nestane, mi želimo da svi jezici i dalje postoje, da se poštuju svačija jezička prava, i da vlada jezička pravda. U ovom cilju Svjetska esperantska asocijacija svečano se pridružuje proslavi ovog dana, između ostalog, da naglasi da esperanto nije eliminator jezika, kao što su jezici velikih ekonomskih i vojnih sila.

dani maternjeg jezikaVrhovac naglašava da je podršku ovom jeziku dala i nekadašnja predsjednica Islanda Vigdis Finbogadotir koja je govorila da je esperanto “zaštita od nestanka jezika”.

– Govorila je da je krajnje vrijeme da različiti narodi shvate da neutralni jezik može postati pravi bedem za odbranu njihovih kultura protiv monopolističkog uticaja samo jednog ili dva jezika, što je danas sve više i više očigledno. Isticala je i da se iskreno nada kako će esperanto brzo napredovati i pomoći svim narodima svijeta.

Za one koji se i dalje pitaju “zašto baš esperanto”, sagovornik SrpskaCafea naglašava da je razlog jednostavan.

– Iza esperanta nisu države, privredni sistemi, imperijalistički napori, ni narodi čiji interes bi bio nestanak drugih naroda, njihovih jezika, odnosno osvajanje njihovih tržišta. Iza esperanta su samo dobronamjerni ljudi koji traže pravdu za sve kulture i sve jezike, u miru među narodima. Esperanto pomaže svima da održe u životu svoj jezik. Ovo je jasna poruka koju oni koji govore esperanto iz cijelog svijeta žele da pošalju svima u cijelom svijetu, 21. februara – zaključuje Vrhovac.

Brzina učenja najveća prednost

Esperanto je planski kreiran jezik predložen za međunarodni drugi jezik. Ima za cilj da olakša komunikaciju među narodima i grupama koje govore različite jezike. Danas je u upotrebi u raznim sferama života, uključujući putovanja, dopisivanje, kulturnu razmjenu, književnost – originalnu i prevedenu literaturu. U nekim školama se uči fakultativno.

Svi koji su imali dodir sa ovim jezikom ističu kao njegovu glavnu prednost brzinu učenja. Smatra se da mjeseci učenja ovog jezika odgovaraju godinama učenja nacionalnih jezika. Zbog pretežno evropske osnove korijena riječi, azijatima je potrebno duže vrijeme učenja, ali opet manje od vremena učenja nekog drugog azijskog jezika.

Njegove osnovne karakteristike je sačinio Ludvik Lazar Zamenhof 1887. godine, objavivši “Prvu knjigu esperanta”. Zamenhof je rođen 1859. godine u Bjalistoku u Rusiji (današnja Poljska), a umro 1917. godine u Varšavi. U “Prvoj knjizi” postavio je temelje gramatike u 16 pravila i riječnik. Ova gramatika je ušla u sistem dokumenata poznat pod imenom “Osnovi esperanta”, koji je po odluci Prvog Svjetskog Esperanto Kongresa iz 1905. godine obezbjedio kontinuitet razvoja jezika.

esperanto1-1Banjalučko esperanto udruženje “La mondo”

Potpredsjednik Vrhovac ističe da udruženje esperantista u Banjaluci datira iz najvjerovatnije 1955. godine, kada su se u banjalučkoj Gimnaziji održali prvi kursevi ovog jezika. Kasnije, sa manjim prekidima, esperanto klub je opstajao, te mijenjao imena, da bi 1995. godine dobio današnji naziv – “La mondo” (što na esperanto jeziku znači svijet).

– Danas ovo udruženje broji dvadeset i pet članova, te ima svoje aktivnosti koje se najviše zasnivanju na organizovanju određenih događaja – promocija, predavanja, kurseva esperanto jezika, manjih koncerata. Radili smo i pozorišne predstave kroz saradnju sa drugim centrima. Udruženje “La mondo” ima i uspješnu saradnju sa esperantistima iz svijeta. U Banjaluku su dolazili ljudi iz Njemačke, Slovačke, Češke, Mađarske itd. – kaže Vrhovac i dodaje da se svako može prijaviti na esperanto kurs koji organizuje “La Mondo”, a po njegovom završetku i opredijeliti da li želite postati i član ovog udruženja.

Ognjen Tešić

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA