Slobodan uvoz gasi farme!

789

Poljoprivrednici, a naročito mljekari, ušli su u ovu godinu sa strahom da će njihov položaj biti još više oslabljen, posebno liberalizacijom uvoza koji predviđa adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

U Udruženju mljekara RS smatraju da navedeni sporazum, čija primjena je najavljena od 1. februara, nije u interesu domaće proizvodnje. Na taj problem nedavno je ukazano i na sastanku proizvođača mlijeka u Gradišci. Vladimir Usorac, predsjednik Udruženje mljekara RS, kaže da su neizbježne štete po domaću poljoprivrednu proizvodnju, koja nije zaštićena adekvatnim stimulacijama.

– Mljekari će od februara ove godine biti suočeni sa konkurencijom 4 500 tona mlijeka iz uvoza, ukoliko sporazum stupi na snagu u previđenom roku. To mlijeko će iz zemalja EU ući u BiH bez carina i biće jeftinije od 25 do 30 pfeniga po jednom litru – smatra Usorac.

Stupanje na snagu prilagođenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim se ukida carina na visoko subvencionisane proizvode iz EU znači pad otkupnih cijena domaćeg mesa, uvjereni su farmeri u Lijevče polju.

Savo Vasiljević iz Rogolja smanjio je broj tovnih svinja za dvije trećine i sada u svojim oborima ima 300 tovljenika.

– Od farmerskog posla kojim se godinama bavi cijela moja porodica, mnogo sam očekivao, davno započeo velike poslove, ali sada sam shvatio da od toga nema ništa – izjavio je Vasiljević.

Pesimista je i Ranko Sarajlić, farmer iz Laminaca koji se bavi tovom junadi i bikova. On spas ipak vidi u povećanju agrarnog budžeta odnosno povećanju sredstava za podsticaje iz republičkih i državnih izvora.

Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede Republike Srpske, nakon prošlonedjeljnog sastanka sa proizvođačima i prerađivačima mlijeka u Kozarskoj Dubici, napomenuo je kao bitan faktor njemačku tehničku i logističku podršku provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ipak, on ne osporava razloge od kojih poljoprivrednici, posebno stočari strahuju.

– Direktna šteta biće ogromna jer će RS, zbog ukidanja carina izgubiti 40 000 000 KM godišnje. To su dvije trećine agrarnog budzeta – kazao je ministar Mirjanić. Uvozne kvote, prema klauzulama SSP, svake godine će se povećavati.

U resornom ministarstvu procijenili su da će šteta po domaći agrar dostići 650 000 000 KM. Štete od primjene SSP po domaće proizvođače, do kraja januara, procijeniće Svjetska banka.

Nakon što su vlasti u BiH prošle godine postigle dogovor u vezi sa potpisivanjem adaptiranog SSP, ostalo je otvoreno pitanje o pomoći poljoprivrednicima koji bi mogli da se suoče sa velikim gubicima.

Hladnoća prepolovila broj prasadi

Niske temperature tokom januara uzrokovale su uginuće velikog broja prasadi u lijevčanskim i potkozarskim selima. To se posebno odnosi na male farmere koji u svojim objektima nisu uspjeli obezbijediti neophodnu temperaturu za prasilice. Nepovoljnu situaciju dodatno su pogoršali prekidi u snabdijevanju strujom tokom prošlog vikenda, kada je snijeg pokidao električne vodove u većini potkozarskih i lijevčanskih sela.

Evropljani hvale SSP

Kako je ranije rekao komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanes Han, SSP će omogućiti domaćim kompanijama pristup tržištu Evropske unije sa oko 500 000 000 potrošača, pružanje usluga i učešće na tenderima za javne nabavke u EU te doprinijeti povećanju mogućnosti zapošljavanja u BiH.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA