Ko su vječni parlamentarci?

657

Mnogo toga se promijenilo u BiH za 20 godina, samo su Halid Genjac i Šefik Džaferović ostali državni parlamentarci.

Prema podacima Parlamentarne skupštine (PS) BiH, Genjac je parlamentarac sa najdužim stažom. Ovaj specijalista ginekologije u Predstavnički dom BiH izabran je odmah nakon rata, 1996, a u Dom naroda BiH (gdje je trenutno delegat) odlazio je uglavnom kada na izborima nije osvojio dovoljno glasova za poslanika. Iz PS BiH je odsustvovao samo dvije godine, od 2000. do 2002, da bi zamijenio Aliju Izetbegovića u Predsjedništvu BiH, mada je i tada obezbijedio delegatski mandat.

Šefik Džaferović
Šefik Džaferović

Prije 16 godina u PS BiH ušao je i drugi kadar SDA Šefik Džaferović i tu je ostao sve do sada. I on je mijenjao mjesta u domovima, da bi, prema mišljenju mnogih kolega, stekao reputaciju najboljeg poznavaoca parlamentarnih procedura, zamki i začkoljica.

Dok Genjac nije bio dostupan za razgovor na ovu temu, Džaferović kaže da biti poslanik prvenstveno znači izaći na izbore, a tamo nema garancije za prolaz.

Halid Genjac
Halid Genjac

– Sada je sve u parlamentu bolje nego kada sam prvi put došao, počev od uslova rada do procedura. Nijedna parlamentarna sala nije bila u funkciji, a cijeli dan se raspravljalo samo o dnevnom redu. Više nemamo zastoja u radu. Ima dosta mladih kolega koji pokazuju namjeru da budu ozbiljni poslanici, ali ne bih o imenima – kaže Džaferović, trenutno predsjedavajući Predstavničkog doma.

Prema njegovim riječima, BiH i njen parlament prošli su kroz nekoliko faza, od kojih je najplodnija bila u mandatu 2002-2006.

– Tada je BiH reformisala brojne oblasti: odbranu, bezbjednosni sektor, indirektne poreze, centralni račun, dobila ombudsmana, VSTS, Sud, Tužilaštvo… U tome su učestvovale sve političke partije iz cijele BiH. Danas se te reforme osporavaju od strane onih koji su glasali za njih. Mislim prije svega na SNSD – kaže Džaferović.

Dušanka Majkić
Dušanka Majkić

U „klub vječitih“ u aktuelnom sazivu PS BiH mogu da uđu još dva imena – Dušanka Majkić i Lazar Prodanović iz SNSD. Majkićeva je u Predstavnički dom izabrana davne 2002., a Prodanović 2006. Poslaničkim iskustvom može da se pohvali i Nikola Špirić, ali je on imao duge pauze za vrijeme funkcija u Savjetu ministara BiH.

– Prvi mandat jedva da osjetite gdje se nalazite. Tek u drugom madatu čovjek može početi da daje, ali ne maksimum jer se desi da sljedeći put budete imenovani u neku drugu parlamentarnu komisiju i ponovo ste u poziciji da nešto učite. Osnovni zadatak parlamentarca je da bude savjest i nadzor nad izvršnom vlašću, bez obzira da li ste u partiji koja je vlast ili opozicija. Malo je onih koji to shvataju – priča Dušanka Majkić.

Nikola Špirić
Nikola Špirić

Njena je ocjena da je personalni sastav parlamenta BiH poslije svakih izbora sve slabiji, zbog čega je sve manji učinak PS BiH. Razlog vidi u tome što se na izbornim listama često nalaze ljudi bez želje da budu parlamentarci i koji taj posao posmatraju samo kao pauzu na putu ka funkciji u izvršnoj vlasti.

– Nema mnogo onih koji vole poziciju poslanika. Saša Magazinović (SDP) i Maja Gasal Vražalica (DF) su neki od njih. Po diskusijama, javljanju i zrelosti onoga što govori, vidi se koliko koji poslanik odvoji vremena za pripremu. Ima nade, ali je nesreća što političke stranke ne prate rad poslanika. Kada bi to radile znale bi koga ne treba staviti na listu u sljedećem mandatu – zaključuje Majkićeva.

Lazar Prodanović, hirurg po struci, sa Halidom Genjcem je studirao medicinu, a potom se generacija sa fakulteta srela u parlamentu BiH. I on tvrdi da je u posljednjih deset godina učinak PS BiH u silaznoj putanji.

– Centri moći su sada više izmješteni u institucije lidera i u izvršnu vlast. Često poslanici moraju da slušaju centrale partije i da imaju osjećaj dokle mogu da idu sa stavovima koji nisu unaprijed definisani. Prednost je tu na strani iskusnih poslanika. Poznaju procedure, razdvajaju bitno od nebitnog – kaže Prodanović.

Lazar Prodanović
Lazar Prodanović

Posebno cijeni rad stranačkih kolega Dušanke Majkić i Nikole Špirića, ali i Momčila Novakovića iz NDP. Kolegama, posebno mlađim, savjetuje da ne izgube kontak sa izbornom bazom, ma koliko bili dobri u zakonodavnim aktivnostima.

Prodanović: Parlamentarni život je u NS RS

Lazar Prodanović je bio i poslanik i u Narodnoj skupštini RS. Upitan da uporedi rad dvije skupštine, kaže da je stvarni parlamentarni život u NS RS – ustavna pozicija i nadležnosti dva parlamenta su drugačiji, baš kao i pozicija vlasti i opozicije.

– Na nivou BiH je partijsko djelovanje kombinovano sa interesima RS. Ponekad, i kada smo možda željeli da izrazimo lični stav, on je ipak mora da bude usaglašen sa svim poslanicima iz RS. Takođe, mislim da poslanici u NS RS imaju manje pristupa medijima nego mi. Način djelovanja u NS RS je takav da je važan stav predsjednika kluba, a istovremeno poslanici nisu svjesni značaja nastupa u medijima – primjećuje Prodanović.

CCI: Najiskusniji među najboljima

Ivica Ćavar
Ivica Ćavar

Konsultant Centara civilnih inicijativa Ivica Ćavar, koji godinama prati rad PS BiH, kaže da se i u zemljama EU i okruženja mogu naći parlamentarci sa višedecenijskim stažom. Kao primjer navodi Vladimira Šeksa, koji je poslanik u Hrvatskom saboru bio od nezavisnosti do prije dvije godine.

– Kada su u pitanju konkretno Majkićeva, Džaferović, Genjac, Prodanović i ostali, mogu reći da su godinama među najboljima po analizama CCI, i to su i birači prepoznali. Naravno da je potrebno da mlađi ljudi što više budu predstavljeni u organima vlasti, ili neka vrsta kombinacije „mladosti i iskustva“. Ali, to je pitanje za političke stranke, jer je očito da se većina njih teško odriče „provjerenih“ kadrova – kaže Ćavar.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA