Zlatibor – stari šarmer rajske ljepote (FOTO)

4504

Šumovite planine, miris borovine koji se prostire na svakom metru kvadratnom, brze i kristalno čiste rijeke, užurbani planinski potoci, te ljekovita voda. Sve ovo su odlike planinskog ljepotana Zlatibora. Planina je ovo izuzetne ljepote i jedinstvenog šarma. Mjesto je ovo gdje se sudaraju prijatna klima, prostrani proplanci, mnogobrojni i bujni pašnjaci, te prošaranim borovi po kojima je Zlatibor i dobio ime. Na prosječnoj nadmorskoj visini od 1000 m nalazi se sve što vam je potrebno, kako ljeti, tako i zimi. A u to smo se uvjerili i mi.

Gdje god da krenete, čak i ako ste u taj obilazak pošli bez cilja sa namjerom da istražite Zlatibor, primijetićete da je svaki kutak idealan za opuštenu šetnju i fotografisanje. Idući momenat imaćete utisak da se ne nalazite u susjednoj nam Srbiji, već u nekakvom velikom, prostranom naselju koje se nalazi iza granica Balkana. Uredna dvorišta, kućice kao iz nekakve bajke, prostrani trvnjaci, a sve to začinjeno dašakom prošlosti i nekih starih vremena je ono što će vas ostaviti bez daha. Svoje bogate i autentične ponude svjesni su i u Turističkoj organizaciji Zlatibora. Kako kažu, posjetioci iz Republike Srpske česti su i rado viđeni gosti ovdje.

zlatibor-2– Već godinama unazad TO Zlatibor ima odličnu saradnju sa Republikom Srpskom. Ta saradnje je i krunisana sporazumom koji smo potpisali na Sajmu turizma u Beogradu. Taj sporazum podrazumeva da gosti iz Republike Srpske ostvaruju određene popuste u ugostiteljskim objektima na Zlatiboru. Zlatibor je poznat i lider turizma ovde u Zapadnoj Srbiji. Veliki je broj turističkih lokaliteta koji se stavljaju na korišćenje i raspolaganje svim turistima. Pored standarnih lokaliteta koji su već godinama unazad posjećeni kao što su Stopića pećina, Muzej i staro selo „Sirogojno“, vodopad u Gostilju, Šarganska osmica, tu su od ove sezone i novootvoreni sadržaji na Zlatiboru. Prije svega, tu je novootvoreni „Avantura park“ koji je najveći na Balkanu. Nalazi se u samom centru Zlatibora. Proteže se na 3 hektara, i to je nov sadržaj koji je privukao zaista veliki broj posjetilaca ove godine. Pored toga, Stopića pećina je kompletno uređena i sređena, otvorene su nove staze zamjenjena je kompletna rasvjeta – pojasnio nam je Vladimir Živanović, direktor TO Zlatibor.

Oko 360 kilometara dijeli Banjaluku od Zlatibora. Dugačak je to put, složiće se mnogi, ali isplati se vidjeti sve ljepote Zlatibora. Istina, bilo bi bolje kada bi taj put mogli da preletite avionom, naročito ako uzmemo u obzir da Banjaluka svoj aerodrom već ima, ali aerodrom u Užicama Ponikve još uvijek nije u funkciji. Podršku ovom projektu daju i iz Ministarstva trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske, na obostrano zadovoljstvo.

– Po mom dubokom ubjeđenju višestruki značaj ima za istočni dio Republike Srpske. Mi smo danas svojim prisustvom i svjedoci da želimo aktivno da učestvujemo i u jednom ovako velikom infrastrukturnom projektu koji će omogućiti da destinacije koje su po nama najatraktivnije u istočnom dijelu Republike Srpske, a pri tome mislim na Andrić grad, na banjske komplekse, na Podrinje, može biti lako dostupno sada kao nikada u pogledu emitivne turističke klijentele – smatra Aleksandar Đurić, savjetnik ministra trgovine i turizma u Vladi RS.

zlatibor-4Ipak, dok ovaj projekat ne bude sproveden u djelo, postoje i drugi načini da posjetite Zlatibor. Vjerujte, mnogo je razloga zbog kojih bi trebalo to da uradite, u bi. Na svakom koraku crvkut ptica, miris borvine, ljekovita voda te vodopad koji je najveći u ovom dijelu Evrope.

Oko 25 kilometara od srca Zlatibora nalazi se selo Gostilje. Pored svih svojih prirodnih ljepota, posjeduje ono što turiste u posljednjih nekoliko godina na ovaj kraj privlači. Dok smo prilazili vodopadu, mogli smo da čujemo kako se voda sa 20 metara užurbano razbija od kamenje prekriveno mahovniom. Oaza netaknute prirode jedinstvena je i pristupačna svakom posjetiocu.

– Nalaizmo se u selu Gostilje koje je 25 kilometara udaljeno od Turističkog centra Zlatibor, na lokalitetu Gostiljski vodopad. Iza nas je vodopad koji gradi rijeka Vrelo. Obrušava se sa litice visoke 20 metara. Dakle, visina vodopada je 20 metara. Nakon što se voda rijeke Vrelo obruši sa te litice, ona se u kaskadama spušta i uleva se u reku Katušnicu. Pored ovog vodopada na njenom toku ka reci Katušnici, postoji još dosta jako lepih manjih vodopada, virova, vrela. Čitav ovaj lokalitet turistički je u poslednjih nekoliko godina jako atraktivan i sve se više radi na uređenju ovog turističkog lokaliteta – otkrila nam je Nevena Čepić, iz TO Zlatibor.

Mnogi posjetioci dođu sa namjerom da vodopad vide, ali kada okuse sve čari prirode ovog lokaliteta, odluče da ostanu cijeli dan. Mi nismo mogli da provedemo cijeli dan u ovoj oazi prirodnog sklada, jer nas je put vodio dalje, u nove obilaske i nove avanture.

zlatibor-8Nakon kratke vožnje, stigli smo u Muzej pod otvorenim nebom – autentično selo Sirogojno. Svojevrsni etnomuzej čini autentična, planinska arhitektura, koja je „upakovana“ u drvene kućice iz nekog prošlog vremena. Sve ovo vjerodostojna je slika koja prikazuje kako se nekada živjelo u planinskim selima Zlatibora.

U jednoj od takvih autenitičnih kućica, svi posjetioci su u prilici da uživaju u izložbenim postavkama. Izložba je to koja je nastala na osnovu autentičnih zapisa uglednog profesora porijeklom iz Sirogojna, koji je pratio život jedne porodice iz ovog sela.

Nakon što smo detaljno pogledali izložbu, uputuli smo se ka Muzeju pletilja. Na našem putu ka tamo, sreli smo prodavce poznatih sirogojskih džempera, šalova i drugih proizvoda od vune. Priča o sirogojno džemperima počinje još 60 godina prošlog vijeka. Pletilje su se okupljale, uz ćaskanje plele džempere, a tada vjerovatno nisu ni slutile da će od ovoga napraviti brend o kome će se nadaleko pričati.

– Pa one rade od 1962 godine, rade njihove kćerke. To su žene koje su radile za izvoz ceo vek. To su džemperi koji su original Sirogojno, od domaće vune sa ovog podneblja – rekla nam je Radomirka Popović, prodavac.

– Čitav projekat ručno rađenih odevnih predmeta kreće od 63 godine, kad je gospođa Dobrila Smiljanić došla na ovo mesto, gdje je tradicija sela bilo pletenje. Ona se udala u porodicu Smijanić koji su dali 12 generacija sveštenika. Naravno, ona je prepoznala taj dar. Pošto su žene plele za svoje potrebe u kućnoj radinosti, ona je okupila pletilje i napravila obuku i izašla na jednu modnu reviju u Beogradu. Poslije toga desio se susret sa našim ambasadorom na Islandu, Kojićem koji je predložio da radi od uvoznog islandskog prediva gdje su vlakna duža i mekša, odnosno gdje je kvalitet boja bolji, postojane su boje. I dan danas postoji ta saradnja. Poslije svega toga, priključio se veliki broj pletilja. Gospođa Dobrila je radila kreacije i postojale su žene koje su radile prve modele po kreaciji gospođe Dobrile – pojasnila nam je Đula Jeftović iz Muzeja pletilja “Sirogojno”.

Od 1998 godine posluju pod nazivom „Sirogojno company“ a svoje proizvode izvoze u Japan, Njemačku, Italiju, Švedsku, Rusiju i mnoge druge zemlje. Sve ovo potvrdilo nam je da se domaći, ručni rad izuzetno cijeni, a da vrijedne ruke pletilja budu nagrađene. Nekada se prodavnica sa ovim džemperima nalazila u popularonoj Njujorškoj Petoj aveniji, a danas džempere iz Sirogojna možete da kupite i u Beogradu.

Treći dan našeg boravka na Zlatiboru, nismo mogli da zaobiđemo specijalnu bolnicu “Čigota”. Uvjerili smo zašto se o ovoj ustanovi nadaleko priča.

– Bavimo se prije svega dijagnostikovanjem i terapijom, odnosno liječenje oboljenja štitaste žlijezde kao i metabolizma, kardiovaskularnih bolesti, zatim dijagnostikovanjem osteorpoze i terapijom, odnosno liječenjem prekomjerne gojaznosti kod djece i adolescenata od 12 do 18 godina, i naravno kod odraslih. Kod odraslih to je čuveni Čigota program, koji je startovao 1989. godine i najstariji je program na Balkanu, a kod djece odnosno kod adolescenata to je Čigotica program, koja je startovala u avgustu 2008. godine – pojasnio je Đorđe Đorđević,
PR specijalne bolnice „Čigota“.

O bolnici “Čigota” nadaleko se priča šriom svijeta, a ni ovdje nije izuzetak dolazak pacijenata iz Republike Srpske. Iz “Čigote”, mi smo se zaputili na jedno neobično mjesto, najveće mjesto ovakvog tipa na Balkanu.

– Počeli smo sa radom od avgusta mjeseca i zasada smo zadovoljni. Nadamo se da će od sledeće sezone, kada proširimo još malo svoje sadržaje biti još veća ponuda Zlatibora. Zasada, svi planovi koje smo pre sezone imali oni su ispoštovani. Nadamo se da će od sledeće godine biti još više posetilaca jer svi koji su koristili park i isprobali, oni su zadovoljni. Što se tiče samog parka to je jedinstvena prilika za ljude iz Srbije da probaju, jer ovakvih parkova ima mnogo više po zapadu, po Austriji, Italiji, Sloveniji. Mi smo preneli tu njihovu ideju ovde i naši ljudi su prezadovoljni – rekao je Nikola Jeremić, direktor „Avantura parka“.

Četiri nivoa ovog parka primamljiva su, kako za djecu tako i za odrasle. Novinari, kao ni kolege snimatelji nisu bili toliko hrabri da se upuste u ovu avanturu, pa smo to prepustili ljudima koji imaju iskustvo u tome i koji nemaju strah od visine. Mi smo našu pauzu iskoristili upravo u sklopu Avantura parka, gdje smo popili kafu dok smo osluškivali pucketanje vatre iz kamina.

Nakon kratke pauze u prelijepom ambijentu, uputili smo se ka popularnoj Zlatiborskoj pijaci. Iako je kiša propadavala, nije uspjela da otjera, kako ni nas, tako ni posjetioce koji su užurbano kupovali ono što im treba. Ima tu i dosta turista, koji su čuli za tradicionalne zlatiborske proizvode, koji su i više nego ukusni.

– Od meda imamo livadski med, on je sa Zlatibora. Dalje, tu je lipov med, bagremov. Imamo i ove druge pčelinje proizvode za jačanje imuniteta – med, polenov prah, propolis, bronhi med za disajne organe, sjeme koprive u medu za hemoglobin, gvođže. To su sve dobri preparati. Imamo i med za prostatu sa pčelinjim proizvodima i ljekovitim biljem. Pored toga, imamo i šumske plodove – objasnila je Draginja Kostadinović koja radi u proizvodnji meda „Kostadinović“.

zlatibor-3Sa zlatiborske pijace zaputili smo se prema Turističkoj organizaciji Zlatibora, koja nam je u saradnji sa Ministarstvom trgovine i turizma u Vladi RS omogućili ovau nezaboravnu trodnevnu avanturu. Tu smo kolegama novinarima iz Banjaluke, koji su se zaputili u Drvengrad, poželili srećan put. A mi…Mi smo ipak ostali da još malo uživamo u čarima Zlatibora, a nakon toga smo se i mi uputili u Drvengrad.

Poslije tri prelijepa dana provedena na planinskom ljepotanu, upoznali smo se sa dosta sadržaja. Sa sigurnošću možemo da kažemo da je Zlatibor planina koja okrepljuje dušu, a prekrasni proplanci koji se nadaleko protežu daju osjećaj slobode. Jedno je sigurno, Zlatiboru ćemo se vratiti.

Tea Beader

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA