Preko 50.000 Srba u Njemačkoj živi od socijalne pomoći

575

Broj stranaca u Njemačkoj koji primaju socijalnu pomoć i žive od nu ovoj zemlji raste iz godine u godinu, a na prvom mjestu se spominju Turci i Sirijci, ali i Srbi.

Naslov u tabloidu Bild ne ostavlja mjesta za sumnju: “Toliko stranaca živi od socijalne pomoći”. Krajem aprila je 26 odsto primalaca socijalne pomoći su bili došljaci u Njemačku. Ukupno, to je 1 541 000 stranaca, što je preko 170 000 više nego prošle godine.

S druge strane, broj Nijemaca koji primaju socijalnu pomoć se smanjio za 239.995 korisnika, što je 5,2 odsto manje. Još uvijek ima gotovo tri puta više Nijemaca koji su upućeni na pomoć države nego stranaca i ukupno je to, prema preciznim navodima nemačkog Zavoda za zapošljavanje 4 360 086 osoba.

Pisanje Bilda o strancima koji samo troše njemačke pare, a ništa ne doprinosi, je samo ulje na vatru ksenofobije – tim više što su podaci nepotpuni, piše Dojče vele.

Najbrojniji Turci

Najviše onih koje “hrani Njemačka” su Turci (295 000), Sirijci (242 000) i već na trećem mjestu su njemački susedi u Evropskoj uniji, Poljaci (92 506). Iz statistike Zavoda za zapošljavanje se izvlače i statistike kod kojih nacionalnosti je zabilježen najveći porast primalaca pomoći – i jasno se vidi da su to izbjeglice: iz Eritreje (plus od 229,4 odsto) i iz Sirije (plus od 195,4 odsto)

Podaci Zavoda za zaopšljavanje svjedoče o zaista velikim pomacima na tržištu rada širom Evrope pa se tako i Hrvatska ističe kao zemlja čija je populacija zaposlenih u Njemačkoj u godinu dana narasla za oko 25 odsto (sa 123 377 na 154 404). Pored već pomenutih Turaka ili Sirijaca, navode se i 16 150 državljana Hrvatske koji primaju socijalnu pomoć u Njemačkoj po bilo kojoj osnovi – dakle ili su sami nezaposleni ili su članovi porodice, što je osnova i za sve druge statistike.

Zapravo, broj stanovnika Hrvatske koji su se ovde javili kao nezaposleni i koji traže posao je gotovo konstantan od početka razdoblja koje se prati u ovoj tablici (januar 2011.) i u juni ih je bilo 17 899. To je nešto manje nego što ih je bilo ovog febrara kada je posao tražilo 18 952 državljana Hrvatske.

Davanja oko 404 evra po osobi

Kada je riječ o državama bivše Jugoslavije, manje ima jedino Slovenaca (1 976) i Makedonaca (14 717). Na uvjerljivo prvom mjestu po broju osoba koji u Njemačkoj primaju socijalnu pomoć među tim državama je Srbija – 55 065. Slijedi samoproglašeno Kosovo (27 146) i tek onda dolazi Bosna i Hercegovina (17 055 osoba). Crna Gora se iz nekog razloga ne može naći na ovim tablicama njemačkih službenika.

Od zemalja Evropske unije, poslije Poljaka, najviše državljana prima socijalnu pomoć u Njemačkoj iz Bugarske (73 088), onda dolazi Italija (70 911) pa tek onda Rumunija (60 084). Grka je i manje nego državljana Srbije, 46 485.

Treba podsjetiti kako takva pomoć u Njemačkoj nije velika: početkom ove godine je povećana na 404 evra po osobi, time što se ona povećava za svako dijete i člana domaćinstva. Ona se u načelu daje kao apsolutni iznos, dakle pomoć se smanjuje za svaki prihod kojim se raspolaže. U svakom slučaju, u Njemačkoj je to dovoljno za najosnovnije.

Ko piše koliko stranci uplaćuju u fondove?

Ali i na socijalnim mrežama najozbiljniji prigovor ovakvom senzacionalističkom tekstu tabloida Bild o strancima koji, eto na koji način koriste njemačko gostoprimstvo je nešto posve drugo.

Nigdje ne piše o iznosima koji i ti “stranci” uplaćuju u fond socijalne pomoći jer rade u ovoj zemlji. Takvih je i među Turcima preko pola miliona (515 000), a zapravo je i zabilježen veliki porast ukupnog broja stranaca koji radi i plaća doprinose u Njemačkoj. On je u godinu dana narastao za 11,2 odsto i u maju 2016. ih je bilo 3 119 453. Sve u svemu, bilo je novo zaposleno tek nešto manji broj stranaca (312 000) nego Nijemaca (364 000) – ali treba uzeti u obzir da je i ukupan broj zaposlenih Nijemaca 28 296 247.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA