Slovenačka dizajnerka pravi torbe od ljudske kože? (FOTO/VIDEO)

1188

Tina Gorjanc, modna dizajnerka porijeklom iz Slovenije, nedavno je na sebe skrenula pažnju javnosti projektom koji je radila za svoj Master program za Central Saint Martins, modni fakultet u Londonu.

Gorjanc je od sačuvanih vlasi kose preminulog modnog dizajnera Aleksandra Mekvina u laboratoriji uzgojila ćelije kože i od njih napravila jakne i torbe.

Proizvodi na sebi sadrže i tetovaže koje je dizajner imao, kao i njegove mladeže i sunčeve pjege, a na suncu bi mogli i da potamne.

Tina GorjancGorjanc kaže da je projekt podigao veliku prašinu u javnosti, ali iz pogrešnih razloga.

Tvrdi da ne želi da inicijativa bude poznata kao “jeziva modna kolekcija napravljena od kože poznate osobe”, već da se iza svega kriju mnogo dublji razlozi.

– Zahvalna sam što neki mediji zaista nastoje da šire promovišu pitanje ovog projekta. Ali, sam tužna jer drugi mediji usmjeravaju pažnju na proizvod i umanjuju njegov značaj predstavljajući ga kao dizajnersku kolekciju – rekla je Gorjanc za Klix.ba.

Otpad iz bolnica na modnim pistama

Problem na koji Gorjanc želi da ukaže je nedostatak pravne regulacije kojom bi se zaštitio genetski materijal ljudi.

Ova vrsta materijala trenutno nije pravno zaštićena i dosta materijala na kojima se vrši istraživanje potiče od živih osoba koje su prošle neku operaciju, a ostaci dijelova njihovih tijela ostali kao vlasništvo bolnica.

Gorjanc tvrdi da bolnice ove materijale prodaju bioinžinjerskim kompanijama koje ih koriste kao izvor matičnih ćelija. U pojedinim slučajevima ove kompanije rade sa luksuznim brendovima pa se ćelije koriste za razne proizvode nad kojima vlasništvo onda ima kompanija.

Tattooed jacket_3Gorjanc kaže da je izabrala genetski materijal Aleksandra Mekvina jer je, između ostalog, željela da ukaže na to da je genetski materijal moguće ukrasti od bilo koga.

– Zbog nedostatka legislative na polju zaštite genetskog materijala, željela sam da pokažem da neko može da dobije biološki materijal iz izvora za koje biste mislili da su izuzetno zaštićeni. Mekvinove genetske informacije bile su zanimljive zato što je kreator preminuo, ima ogromno modno carstvo koje je zaštićeno autorskim pravima i ima rođake koji su naslijedili njegovu imovinu. Ali, njegove genetske informacije još nisu dobro zaštićene – rekla je Gorjanc.

Čuveni modni dizajner Aleksandar Mekvin ubio se 2010. godine.

Meso i koža iz laboratorije

Dizajnerkin projekat izazvao je dosta kontraverzi i pokrenuo polemiku u javnosti o etičnosti replikacije ljudskog genetskog materijala.

Novinar Gardijana Džonatan Džouns je pravljenje torbi od ljudske kože nazvao “zločinom” i napravio paralelu sa serijskim ubicama koji su pravili trofeje od kože.

koyaMeđutim, drugi smatraju da nošenje jedne ovakve torbe nije ništa manje etički ispravno od nošenja torbi od kože mrtvih životinja. Gorjanc se s njima slaže.

– Mislim da je ovaj proces zaista dobra alternativa sadašnjem pravljenju proizvoda od kože. Prvo što je etički ispravnije jer ne zahtjeva pokolj životinja, drugo jer nema nepotrebnih nusproizvoda i održiviji je u tom smislu, a treće jer može da se radi na zahtjev i mogao bi djelimično da riješiti problem nestanka resursa. Već postoje kompanije koje razvijaju takve materijale i vjerujem da je to jedna od potencijalnih alternativa za budućnost – rekla je Gorjanc.

Predsjednica PETA-e, organizacije za zaštitu prava životinja, Ingrid Njukirk za Klix.ba je rekla da joj se, ukoliko Gorjanc ima dozvolu da koristi kožu, to čini kao mnogo bolji način za pravljenje kože za torbe i jakne nego ubijanje drugih živih bića i krađa njihove kože samo zato što o njihovoj patnji ne znamo i ne želimo da znamo dovoljno.

– Zašto bi iko želio da nosi ili koristiti kožu u 21. vijeku, kao svega lišeni pećinski čovjek? To je misterija koja ukazuje na neznanje, aroganciju i nedostatak mašte. Ideja Tine Gorjanc bi barem kupovinu kože učinila etički ispravnom jer ne bi uključivala ubijanje – rekla je Njukirk i dodala da kao proizvode budućnosti vidi meso i kožu koji su uzgojeni u laboratoriji.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA