Vlada pala, obveznice propale, slijedi li bankrot Hrvatske?

441

Hrvatska je nakon što je Tomislav Karamarko iskazao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću, praktično ostala bez Vlade, a početkom sedmice propalo je izdanje evroobveznica na međunarodnom tržištu, pišu regionalni mediji.

Po prvi put od izlaska na međunarodna tržišta 1997. godine, država nije realizovala planirano izdanje obveznica. To je izazvalo zabrinutost za normalno funkcionisanje države jer se hrvatski budžet konstantno “krpi” zaduživanjem, a na naplatu svake godine stižu milijarde starih dugova.

Država planira da se na međunarodnom tržištu izdavanjem evroobveznica zaduži za oko milijardu evra, ali zbog nestabilne političke situacije, potencijalni kupci obveznica tražili su izuzetno visoku kamatu. Prema nezvaničnim informacijama, kamata na obveznice trebalo je da iznosi preko pet odsto.

Za poređenje, prošle godine u martu, država je na međunarodnom tržištu prodala obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi evra, uz kamatu od 3 odsto.

Tihomir Orešković rekao je da su zbog previsokih kamata koje su potencijalni ulagači tražili, odustali od izdavanja obveznica te da je izdanje pomjereno za jul.

Situacija što se tiče refinansiranja dugova, bar ove godine, i nije toliko kritična, jer u julu na naplatu stiže 3,5 milijardi kuna obveznica na domaćem tržištu. Te obveznice imaju uglavnom penzijski fondovi, tako da će se to vjerovatno bez problema ponovno refinansirati na domaćem tržištu.

Osim toga, kako je i sam Orešković rekao, punjenje budžeta odvija se zadovoljavajućom dinamikom.

U prva tri mjeseca ove godine državni budžet imao je prihode od 23,3 milijarde kuna, što je otprilike na istom nivou kao i prošle godine.

Pokrenuta je i privatizacija državnih udjela u nestrateškim kompanijama, pa se i tu mogu očekivati dodatni prihodi za zatvaranje dugova. Za 20 odsto akcija Končara dobijeno je 360 miliona kuna.

Glavni izvor rizika za ulagače u ovom trenutku je nestabilna politička situacija jer su ekonomski pokazatelji krenuli u pozitivnom smjeru.

Ekonomija je počela da raste (BDP u plusu 2,7 odsto), budžetski manjak je u padu, te je ove godine trebalo doći do zaustavljanja rasta javnog duga.

To su prepoznala i finansijska tržišta pa je premija rizika na 5-godišnje obveznice u padu. Iako je Hrvatska još uvek uvjerljivo najrizičnija među uporedivim zemljama, premija rizika pala je ispod 300 baznih poena, i u padu je od kraja prošle godine.

Pokazatelj poboljšanja mogu biti i kamate na trezorske zapise, odnosno kratkoročno zaduživanje države, koje su ove godine pale ispod 11 odsto.

U julu ove godine očekuju se nove ocjene kreditnog rejtinga, koji je posljednjih godina u konstantnom padu. Iako je teško očekivati podizanje rejtinga, ministar finansija Marić rekao je da očekuje stabilizaciju izgleda, koji bi iz negativnih trebalo da pređu u stabilne.

Što se tiče ekonomskih pokazatelja Hrvatska svakako zaslužuje stabilizaciju kreditne ocjene, osim ako kod procjene situacije ne prevagne politička nestabilnost.

Da je ovaj “incident” sa obveznicama bio svojevrsno taktiziranje ulagača i države, pokazuje kretanje cijene hrvatskih obveznica na dan kada se odustalo od izdavanja.

Hrvatske evroobveznice nekoliko dana su padale, a nakon što je država odustala od novog izdanja, završile su u plusu – pogotovo obveznice u evrima.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA