Izložba i promocija knjige “Sopronova pečatnja” (VIDEO)

1441

U Matičnoj biblioteci u Istočnom Sarajevu otvorena je izložba i promovisana knjiga “Sopronova pečatnja”. Knjiga i izložba opisuju osnivanje i rad prve moderne štamparije u Bosni u kontekstu političkih, kulturno-prosvjetnih i socijalnih prilika.

Nakon samo četiri godine rada 1523. godine zatvorena je prva štamparija u Bosni i Hercegovini – Goraždanska štamparija. Prošla su potom više od tri vijeka i 1866. godine pokrenuta je štamparska djelatnost. Ignjat Sopron stigao je u Sarajevo i donio svjetlo štampane riječi. Došao je iz Srbije, na poziv Topal Osman –paše, donio presu i ćirilična slova dok su turska dopremljena iz Carigrada. Dio izložbe su naslovne stranice prvih bosanskohercegovačkih časopisa “Bosanskog vijesnika”, “Sarajevskog cvijetnika” i “Službenog glasila Bosne”.

– Pored toga tu su i naslovne stranice prvih bosanskohercegovačkih udžbenika namijenjenih najviše za pravoslavne i katoličke škole tada. Urednik tih udžbenika za pravoslavne škole je Miloš Mandić, isto tako pomalo zaboravljena i zanemarena ličnost naše kulturne prošlosti, a izuzetno zaslužna – riječi su autora knjige i izložbe “Sopronova pečatnja”, Jelene Janjić.

Pažnja je posvećena i Mehmedu Kurtćehajiću, pokretaču “Sarajevskog vijesnika”, potom direktoru “Vilajetske štamparije”, nekadašnje “Sopronove pečatnje”. I izložba i knjiga su po obimu male, ali po značaju izuzetne, poručeno je sa svečanog otvaranja u Istočnom Sarajevu.

– Pomislite ko su ti ljudi bili i pomislite das u oni bili prvi koji su nešto uradili. Trebalo je biti odvažan i biti prvi. Recimo prva učiteljica u BiH bila je Staka Skenderova, možda na neki način nepravedno zapostavljena. Govoriće se o njoj i u ovoj knjizi jednim dijelom, ali još više u narednoj studiji Jelene Janjić koja je primjer jednog istraživača – rekao je istoričar i diplomata, Slobodan Šoja.

Dva ključna kulturnoistorijska događaja obilježila su 1866. u BiH – pojava prve savremene štamparije u Sarajevu i osnivanje Bogoslovije u Banjaluci. Oba ova događaja dala su snažan podsticaj za kulturni, prosvjetni i književni rad u Bosni. Istraživanje, čiji su rezultat knjiga i izložba “Sopromova pečatnja” je započeto kao projekat Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske pod nazivom Značaj 1866. godine u kulturnoj istoriji Bosne i Hercegovine.

Mira Kostović/Elta TV

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA