Da li je ovo kraj BHRT-a? (VIDEO)

657

Iako je za donošenje rješenja o novom modelu naplate RTV takse koja bi trebala da postanje slamka spasa za BHRT čiji je kraj najavljen 30. juna, ostalo manje od mjesec dana, sve je i dalje u sjeni međusobnog optuživanja između Upravnog odbora i sindikata ove kuće.

Prema riječima Esada Gotovuše člana pravnog odbora BHRT-a, za stanje u ovoj kući krivi su nagomilani dugovi od strane entitetskih emitera, dok predstavnici sindikalnih organizacija tvrde da bi se rješenje moglo naći u smjeni ovog tijela koje očigledno nije sposobno za ovaj posao.

– Stvari se odvijaju sporo i javni emiteri su u sve većoj krizi. Mjere koje će stupiti na snagu 30.juna su pokušaj da se zaustavi dalje propadanje BHRT-a. To su samo mjere koje bukvalno gase požar. Mi iza 30. juna, kada prestaje važenje ovog modela naplate RTV takse, ne vidimo izlaz. Ako se do tada ne riješi redovno finansiranje i ako se ova unutrašnja dugovanja bar za ovu godinu ne pokušaju nekako poravnati i izmiriti, nemamo načina da preživimo. Poslovni gubitak ove medijske kuće u prošloj godini veći je od pet miliona maraka i isključivo je vezan za dugovanja FTV-a i RTRS-a i konstantan pad naplate RTV takse. Ovi javni emiteri duguju BHRT-u oko 25 miliona maraka – tvrdi on.

Gotovuša govori da se dugovanja odnose na prikupljanje RTV takse putem inkansanata i neuplaćivanje tih sredstava na prolazni račun preko koga se dijele na sva tri javna emitera.

– Kada je u pitanju RTRS ta dugovanja iznose oko 8,8 miliona KM, a kada je u pitanju Federalna RTV dug je oko 16,5 miliona maraka. Manji dio od tog iznosa duga FTV-a se odnosi na ovaj prihod takse koju naplaćuju inkansanati, a veći dio na neplaćanje usluga koje BHRT pruža prema Federalnoj RTV – kaže Gotovuša.

Ako se do kraja mjeseca ne postigne dogovor o uplati dijela duga, određeni broj radnika će na prnudni godišnji odmor, a to će trajati do pronalaska rješenja. U javnosti su se oglasili i predstavnici radnika riječima da niko ne može ugasiti signal ili privremeno obustaviti produkciju programa, pa ni Upravni odbor BHRT.
-Tako nešto može da uradi samo osnivač, odnosno Parlamentarna skupština BiH. Upravni odbor treba da podnese ostavku zbog odstupaja od svojih ingerencija i jer svojim najavama i aktivnostima ugrožava pravo na rad zaposlenih. Činjenica je da UO nije na vrijeme reagovao na način naplate RTV takse – poručili su sindikalci.

Mirsad Bajtarević, predsjednik Skupštine SO BHRT- kaže da odluka o privremenom suspendovanju ili blokiranju i zaustavljanju produkcije programa BHRT-a narušava potrebu javnosti za dostupnim informacijama, kao i njihovao pravo na rad. Predsjednik ove organizacije Željko Bajić kaže da oni koji su na vlasti treba da učine šta mogu da se ovaj emiter ne ugasi.
– Apelujem na ljude u vlasti da učine sa svoje strane ono što oni mogu da se ovo sve ne ugasi. Od našeg Upravnog odbora i menadžmenta pa skoro da ne znam da li mogu više nešto i očekivati. Da su bili u prilici da nešto urade, valjda bi do sada nešto napravili – rekao je on.

Iz Sindikalne organizacije ove medijske kuće poručuju da se trebaju sudskim putem riješiti potraživanja od Federalne televizije i RTRS-a, uz pitanje zašto se čekalo da dostignu iznos od 25 miliona i tako i ugroze rad, poslovanje i postojanje BHRT-a. Traže i da se ispita poslovanje svih javnih emiter

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici koja je najavljena za 15. jun, između ostalog, trebao bi razmatrati Zakon o Javnom RTV sistemu BiH. Nakon 15. juna bi moglo biti jasnije da li će se dogovoriti novi model naplate RTV takse, kako riješiti dugovanja među javnim emiterima i da li će BHRT krajem mjeseca početi radnike da šalje na prinudni odmor.

Modeli naplate RTV takse koji bi ugasio raspaljenu vatru oko gašenja BHRT-a bio je centralna tema današnje rasprave ekspertske debate o budućnosti Javnih RTV emitera koji se održava na Jahorini koju organizuje Udruženje Bh novinari.

Sa ovog sastanka poručeno je da je u javnom interesu postojanje nezavisnih, profesionalnih i finansijski održivih javnih emitera u BiH. Predstavljene su prednosti i nedostaci četiri moguća modela naplate takse i to putem računa za električnu energiju, putem medijskog poreza ili fondova i putem “inkaso” službe, a istaknuta je potreba što hitnijeg iznalaženja rješenja, barem privremenog, kako od 30. juna javni servisi ne bi ostali bez ikakvog načina finansiranja.

Mira Kostović/Elta TV

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA