Alergije na lijekove kod djece najčešće se javljaju na peniciline i cefalosporine koji su ujedno i najčešće upotrebljavani lijekovi. Stoga bi trebalo smanjiti njihovu nepotrebno korištenje, kaže pedijatar Dragoslav Bošnjak.
Ističe i to da veoma mali broj lijekova nema nikakva neželjena dejstva. Na svu sreću, najveći broj neželjenih reakcija na lijekove je relativno blag, a fatalni ishod je rijedak.
– Kad vi imate dijete sa ekcemom, sa atopijskim dermatitisom koje karakteriše crveno lice sa sitnim tačkastim promjenama po licu, suva kože, bijele flekice i svrbež kože, to dijete samo što vam ne govori pazite dobro ja sam izrazito sklon da ravijem alergijsku reakciju – objašnjava pedijatar, Dragoslav Bošnjak.
– Najčešće su na lijekove kojima se snižava temperatura: ibuprofen ili voltaren, aspirin se zbog izazivanja mnogo ozbiljnijih stanja ne preporučuje da se koristi u dječijem uzrastu, ali najveći problem u praksi predstavlja dobijanje etikete na alergiju na pencilin, amoksicilin ili cefalosporine – kaže on.
A roditelji bi trebali znati da alergije na lijekove nisu prolazne, već traju čitav život, nastavlja priču dr Bošnjak. I zbog toga je veoma važno postaviti pravu dijagnozu. Bespotrebno etiketiranje, ističe, može dovesti do toga da se mališanima ne daju antibiotici u liječenju infekcija koje im, ponekada, mogu ugroziti i život.
– Pošto je danas medicinska i labaratorijska tehnologija toliko uznapredovala da je najkomfornije uzeti uzorak krvi i sa sigurnošću odrediti da li to dijete ima povećan nivo tih antitjela u organizmu ili nema. Zamislite da dijete cijeli život ne može da uzima u osnovi sve antibiotike – rekao je.
Alergijske promjene zbog upotrebe navedenih antibiotika najčešće se javljaju na koži. Kod mališana, te promjene se često mogu zamjeniti sa dječijim virusnim osipnim bolestima poput ospica i rubeola.
– Obično na oralno dat lijek u vidu sirupa reakcije mogu biti razni osipi, kožne erupcije u vidu koprivnjače, otok usne ili dijela glave, svrbež, a teže alergijske reakcije se javljaju unutar kratkog vremena od konzumacije datog lijeka, čak i u prvim sekundama ako je dijete alergično na taj lijek – kaže on.
Alergije na lijekove su rjeđe kod dojenčadi i male djece nego kod odraslih. Najteži oblik alergijske reakcije je anafilaktički šok koji može biti i smrtonosan. Na svu sreću, ovakve reakcije su rijetke, pa je jedino bitno da se prepoznaju na vrijeme.
Natalija Todorović/Elta TV
Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.
