Izborna trka počinje sa starim slabostima

504

Izborna trka za gradonačelnike, načelnike i odbornike počinje zvanično sutra kada će Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisati lokalne izbore, a ključne slabosti uočene u prethodnim izbornim ciklusima nisu eliminisane, jer su izmjenama zakona obavljene samo kozmetičke promjene, piše Glas Srpske.

Za sprovođenje izbora predviđeno je oko osam miliona KM, a pet mjeseci pred dan odluke stranke još nisu odredile adute sa kojima će jurišati na vlast u većini lokalnih zajednica iako u najjačim tvrde da su blizu konačne odluke. Ono što je sigurno jeste da će stanovnici u RS ove godine na lokalnim izborima birati sedam gradonačelnika, odnosno jednog više u odnosu na izbore 2012. godine, jer je Zvornik u decembru prošle godine dobio status grada. Nove načelnike stanovnici će birati u 57 opština, dok će najmlađa Stanari prvi put dobiti vlast na redovnim izborima nakon što su krajem 2014. godine dobili status opštine.

Od ovih izbora kandidatima za odbornike u lokalnim skupštinama biće teže doći do mandata, jer su prošle sedmice usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, koje predviđaju da cenzus na stranačkoj listi za osvajanje mandata na lokalnim izborima bude podignut sa pet na deset odsto.

Stručnjak za izborno zakonodavstvo i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić kaže da je izborni prag od deset odsto prihvatljiv, jer je u skladu sa evropskim standardima. Šehić je podsjetio da će, pored tih noviteta, glasače na biralištima dočekati stare biračke kutije i identična procedura, jer je izostala modernizacija i uvođenje novih tehnologija u izborni proces.

– Nakon posljednjih opštih izbora svi akteri su tvrdili da su birački odbori najslabija karika u izbornom procesu, jer se upravo na biračkim mjestima, zahvaljujući pojedinim članovima odbora koji rade nesavjesno i nezakonito, omogućava falsifikovanje volje birača. Stranke, međutim, nisu prihvatile da se mora nešto mijenjati da bi proces bio transparentniji, a zloupotrebe svedene na minimum – zaključio je Šehić.

Statistika pokazuje da je stanovništvo mnogo više zainteresovano za lokalne nego za opšte izbore. Od 2004. do 2012. godine najviše registrovanih glasača je ispunilo građansku dužnost upravo na posljednjim lokalnim izborima. Tada se na biralištima pojavilo 1.779.718 birača, odnosno 56,51 odsto. Na izborima 2004. godine glasalo je 1.087.893 birača, što je 46,80 odsto od broja registrovanih.

U izbornim ciklusima se, prema zvaničnim podacima CIK-a, povećavao i broj političkih partija koje su se prijavile za učešće na izborima. Na izborima prije 12 godina bila je ovjerena kandidatura 70 stranaka, dok ih je 2012. nastupilo 84. Na izborima 2004. godine bila su ovjerena 274 politička subjekta, 2008. godine 414, a 2012. godine 383.

Na posljednjim lokalnim izborima bilo je 550 kandidata za načelnike i gradonačelnike u BiH, dok su mjesta u lokalnim parlamentima jurila čak 29.652 kandidata.

Plan

CIK BiH bi trebalo da na sutrašnjoj sjednici, osim odluke o raspisivanju lokalnih izbora, usvoji uputstva o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti, prijedlog o diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu u kojima se planira organizovanje glasanja i odluku o visini takse za ovjeru za učešće na izborima.

– Biće donesena odluka i o broju mandata koji se biraju u svakoj izbornoj jedinici – izjavio je predsjednik CIK-a BiH Ahmet Šantić.

Broj kandidata i cijena lokalnih izbora (miliona KM)

2004.                             27.415                                     7,26

2008.                            29.043                                     11,03

2012.                            30.351                                     12,00

Ovjereni kandidati na posljednjim lokalnim izborima 2012. godine

550 – gradonačelnici i načelnici

29.652 – odbornici

149 – nacionalne manjine

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA