Gavranović za Elta 1 HD: Toplanu moramo spasiti! (VIDEO)

775

O kapitalnim investicijama, o započetim projektima, o nastavku realizacije projekta odvodnje otpadnih voda i regulacije vodotoka rijeke Vrbanje, o izgradnji stambenih zgrada za porodice poginulih boraca, revitalizaciji tvrđave Kastel, putevima, komunalnoj infrastrukturi, Toplani i park šumama, razgovarali smo sa gradonačelnikom Banjaluke – Slobodanom Gavranovićem.

Projekat vodosnabdjevanja i odvodnje otpadnih voda, okončan je osamnaestog januara, a tek treba obezbijediti sredstva za nastavak realizacije projekta odvodnje otpadnih voda i izgradnju kolektora na području grada. Tog osamnaestog januara rekli ste da je u narednoj fazi neophodno obezbijediti čak 50 miliona evra? Kako?

– Projekat koji ste pomenuli i koji smo realizovali i započeli projekat vodosnabdjevanja i odvođenja otpadnih voda preko KF banke uz donaciju Njemačke vlade, koja je bila veoma značajna. To je jedan od velikih projekata u posljednje tri godine koju smo upravo realizovali i jedna velika invensticija od preko 33 miliona KM. Ta invensticija je značajna jer smo sa njom obezbjedili mogućnosti za snabdjevanje širih prostora sjeverozapadnih dijelova opštine kvalitetnom vodom za piće i vrlo kvalitetan način snabdjevanja izgradnjom rezervoarskih kapaciteta u Šargovcu i Tunjicama i naravno rekonstrukcijom vodovodne mreže koje smo radili od Izvorišta do grada u naseljima Čaire i još nekim drugim dijelovima grada. Istovremeno smo uradili prve kolektore od Novoselije do centra grada, odnosno do gradskog mosta, odnosno do Psihijatrije i to je projekat koji treba da nastavimo. Projekat odvođenja otpadnih voda je vrijedan nekih 240 miliona KM. Da bi nastavli ovaj dio projekta, nama je minimalno potrebno 50 miliona evra da bi ušli u tu fazu jer nama ne vrijedi raditi ništa na kanalizacionom sistemu unutar grada ako nemam kolektore gdje ćemo sakupljati te vode koje pokupimo po naseljima. Ovo je primaran zadatak i mislimo da u narednom periodu treba da se stvore uslovi za njegovu realizaciju u što kraćem vremenskom periodu kako bi onda pojedine kanalizacione sisteme u pojedinim dijelovima grada mogli dorađivati, prespajati i odvoditi, istovremeno štiteći rijeku Vrbas od svih voda koje se sad nekontrolisano ulijevaju u tok Vrbasa.

Kada govorimo o kapitalnim projektima u gradu, jedan od najvažnijih jeste i projekat regulacije vodotoka rijeke Vrbanje težak skoro 5 miliona maraka, koji bi trebalo realizovati u saradnji sa Vladom i Svjetskom bankom. Mještani Česme i naselja Kumsale sa nestrpljenjem očekuju početak realizacije ovog projekta. Kažu da strahuju od svake malo obimnije kiše?

– Mi smo prošle godine dogovorili tu aktivnost na korekcijama korita rijeke Vrbanje pri samom ušću ili u dijelu Česme, bolje reći u zoni odbrambenog nasipa koji smo gradili jer je korito tako postavljeno gdje su udari vode snažni na temelje nasipa što se i pokazalo 2014. Godine bez obzira što je nasip bio izuzetno dobro urađen. On je pod pritiscima popustio i zato smo imali Česmu ponovo potopljenu. Radi se o tome da tu ima jedna oštra krivina gdje kad velike količine vode dođu narušavaju nasip, a to je gotovo teško braniti i napraviti nasip koji bi mogao da izdrži sve te hidraulične udare. Zbog toga smo planirali prošle godine zajedno sa ljudima iz Voda Srpske i ministarstva poljoprivrede i dogovorili jedan širi zahvat na tom dijelu korita, kako bi se taj dio korita izmjenio i smanjio hidraulični pritisak na odbrambeni nasip i tako onemogućimo izlijevanje rijeke Vrbanje u samu zonu Česme. Taj projekat u vrijednosti dva miliona KM je u fazi pripreme i prema obećanjima iz ministarstva taj projekat bi se ove godine mogao započeti.

Među priroritetima jeste i stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Porodice s nestrpljenjem očekuju useljenje u dvije upravo završene zgrade u Adi? Ima li novca za nastavak realizacije ovog projekta?

– Nastavićemo ga sigurno, Banjaluka svoje obaveze u tom dijelu vrijednosno izvršava. Mi smo i ove objekte zajedno sa ministarstvom završili i privodimo ga kraju, i nadamo se da ćemo u aprilu mjesecu imati uručenje ključeva novim stanarima. Istovremeno Banjaluka je spremila novu lokaciju takođe za još dva slična objekta, a u međuvremenu smo u fazi završavanja objekata i riješili ovaj problem zbrinjavanja porodica ratnih vojnih invalida, kao i problem zagrijavanja koji nije bio riješen. Izgradili smo kotlovnicu i stvorili sve preduslove da ti objekti mogu biti prikopčani i na centralno grijanje i ja se nadam da će taj projekat biti nastavljen već iduće godine.

U Toplani su objavili podatak da su uštedili skoro 19 miliona maraka zahvaljujući promjeni energenta i izgradnji dvije kotlovnice. Očekuju podršku grada i Vlade za nabavku dva kotla na drvnu sječku u samoj Toplani, projekat je to težak skoro 15 miliona, a vidim da je ovaj projekat predviđen i planom kapitalnih investicija u gradu? Tražili ste ovim povodom i hitan sastanak u Vladi Srpske. Da li je realno da isti bude ubrzo realizovan?

– Okrenuli smo se izgradnji kapaciteta i zamjeni energenta i to je najrentabilnije. Kao što znate mi smo naše dvije toplane napravili za devet miliona, a takva ista toplana koja nudi istu količinu energije u Prijedoru ja napravljena za duplo više novca. Mi imamo istu količinu energije koju smo dobili izgradnjom tih kotlovnica za 15 miliona, za šta je u Prijedoru uloženo 30 miliona. Nama fali još tih 15 miliona samo da dobijemo podršku da li od IRB-a ili Vlade RS kroz kreditno zaduženje ili bolje reći reprogram likvidiranja određenih obaveza toplane za šta je prema nalazu instituta potrebno oko 90 miliona KM. Da bi toplana isplatila kredite sa visokom kamatom došli do kreditnog zaduženja pod povoljnijim uslovima, otplatili dugove za mazut prema Optima grupi oko 30 miliona KM i praktično se riješili tih starih dugova na jedan dobar način i stvorili uslove da iz svojih prihoda toplana može da otplaćuje novo kreditno zaduženje. Istovremeno digli hipoteke isplatom tih kredita i obezbjedili nove garancije koje bi IRB mogao da plasira toplani.

Jedan pod prioritetnih projekata jeste obnova i revitalizacija tvrđave Kastel, za koju je grad obezbijedio sredstva, što iz vlastitih izvora što iz fondova Evropske unije? Kako iznaći neophodnih 40 miliona maraka za okonačanje radova na svih 9 cjelina?

– Mi smo planirali tih 40 miliona, međutim ja mislim da je to sa manje sredstava moguće uraditi. To je predračunska vrijednost koju smo dobili na javnom konkursu čija je vrijednost bila oko 56 miliona KM. Mi smo preispitali dio predračunske vrijednosti radova za ove dvije faze, napravili određene uštede i procjenili da se to može svesti na 36 miliona KM. Naravno to su samo procjene. Idete u tendersku proceduru i tu možda dobijete negdje jeftinije, a negdje skuplje cijene zavisno od situacije. Mi smo za sad imali dosta ušteda po tim osnovama i po tako sniženim cijenama smo dvije cijeline radova na Kastelu završili. Kamenu kuću ćemo otvoriti 19. Aprila i taj prostor staviti u funkciju. Naravno ima još posla da se radi i mislim da je greška što nismo u prethodnom periodu ozbiljno ušli u ovaj projekat i skinuli ga sa dnevnog reda u gradu jer je vrlo bitno da ne vodimo paralelno desetine projekata pošto smo započeli dosta projekata a nismo ništa doveli do kraja.

Autor: Ljubinko Spasojević

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA