Dačić: ZSO nije formirana, negativna poruka Srbima i EU

659

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić rekao je na sjednici Savjeta bezbjednosti o Kosovu da je Srbija posvećena dijalogu Beograda i Prištine i naglasio značaj Zajednice srpskih opština, koja uprkos Briselskom sporazumu još nije formirana, što, kako je istakao, predstavlja negativnu poruku i srpskoj zajednici i EU.

– UNMIK se zajedno sa EU zalaže da unapređenje dijaloga Beograda i Prištine, kaže šef Misije UN na Kosovu Zahir Tanin.

Dačić je, na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj Kosovu, ujedno upozorio na porast vjerskog ekstremizma u pokrajini i na činjenicu da se do sada, od 220.000 prograninih Srba, vratilo samo 1,9 odsto.

Čurkin: Većina u EU pokušava da primora Srbiju da odustane od Kosova

Ambasador Rusije u UN Vitalij Čurkin rekao je da poslije sporazuma Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa nije napravljen poseban napredak, ali i da većina u EU pokušava da natjera Beograd da napusti svoju poziciju po pitanju Kosova korak po korak u pregovorima za članstvo u Uniji.

Čurkin je rekao da situaciju na Kosovu i dalje obilježavaju trajna kriza i sukobi s opozicijom. Ruski ambasador je ocijenio da je situacija s kosovskim Srbima i dalje veoma ozbiljna.

Čurkin je rekao da dogovorena Zajednica srpskih opština postoji samo na papiru iako to treba da doprinese međuetničkim odnosima, tako što bi kosovski Srbi dobili prava.

– Situacija teško da je zadovoljavajuća, rekao je Čurkin i dodao da su posrednici u dijalogu Beograda i Prištine iz EU tihi po pitanju zajednice opština.

– Teško je izbjeći utisak da većina u EU pokušava da primora Srbiju da napusti svoju poziciju korak po korak u pregovorima za članstvu u EU, rekao je Čurkin podsjećajući da su pregovori Srbije i EU o članstvu počeli u decembru otvaranjem poglavlja o drugim pitanjima, što se u slučaju Srbije odnosi na Kosovo.

– Postavlja se pitanje nepristrasnosti EU, rekao je Čurkin i naglasio da je rezolucija 1244 UN i dalje validan i obavezujući dokument.

– U okolnostima u kojima živi, srpski narod na Kosovu garanciju svog opstanka i razvoja vidi u onome što mu je od strane EU garantovano Briselskim sporazumom, istakao je Dačić.

– Riječ je o uspostavljanju Zajednice srpskih opština, koja bi artikulisala interese srpskog stanovništva i ponudila institucionalni mehanizam za kolektivno ostvarivanje i zaštitu njegovih osnovnih prava, te doprinijela daljoj i bržoj normalizaciji odnosa”, rekao je Dačić.

Iako su svi izvještaji generalnog sekretara UN prepoznavali potrebu što skorijeg formiranja ZSO, to do danas nije realizovano, rekao je ministar, podsjećajući da je, umjesto toga, uveden novi elementa u vidu uključivanja tzv. Ustavnog suda Kosova u preispitivanja i defakto izmjene Briselskog sporazuma.

– To je negativna poruka srpskoj zajednici, ali i EU kao posredniku i UN, istakao je Dačić.

Osvrnuo se i na porast vjerskog ekstremizma na Kosovu i Metohiji, u proteklom periodu koji je, kako je ocijenio, dostigao je najviši nivo u regionu.

– Radikalne islamističke strukture, podržane od strane značajnog broja vjerskih službenika/imama zvanične Islamske zajednice Kosova i Metohije i pojedinih međunarodnih i lokalnih islamskih organizacija i udruženja, te njihova povezanost sa stranim borcima u Siriji i Iraku, kojih je, ako se izvrši poređenje sa brojem stanovnika islamske vjeroispovesti, otišao najveći broj iz regiona Balkana, ukazuje na postojanje visokog nivoa prijetnje od izvršenja terorističkih akata, naveo je Dačić.

Prema njegovim riječima, radikalizacija političkih prilika i pogoršanje bezbjednosne situacije usljed eskalacije političkog i vjerskog ekstremizma, predstavljaju prijetnju za sve žitelje Kosova i Metohije, a po pravilu su najugroženiji povratnici u nacionalno mješovitim sredinama.

– To zahtjeva dodatne mjere na planu jačanja bezbjednosti Srba i pripadnika nevećinskih zajednica koji su, kako i ovaj izvještaj navodi, redovne mete i žrtve etnički motivisanih napada, naveo je Dačić.

Poseban razlog za zabrinutost je, kako je dodao, prisustvo elemenata terorizma i djelovanje radikalizovanih ekstremista u vidu povratnika sa ratišta na Bliskom istoku na Kosovu.

U samom Izvještaju govori se o hapšenjima i podizanju optužnica protiv većeg broja kosovskih Albanaca zbog sumnje u povezanost sa terorističkim organizacijama, podsjetio je ministar.

– U izvještajnom periodu bilo je više slučajeva ispisivanja grafita “ISIS” na kućama Srba, na zidovima objekata SPC i pored puteva. Podsjetiću i na slučaj hapšenja četvorice naoružanih islamista krajem januara ispred kapija manastira Dečani, bisera srpske, evropske i svjetske duhovne i kulturne baštine, koji se nalazi i na Uneskovoj Listi svjetske baštine u opasnosti, istakao je ministar.

Ukazao je i na položaj srpske i manjinskih zajednica južno od Ibra, ocenivši da je nužno da periodični izvještaji reflektuju i njihovu situaciju.

– Zanemarivanje ljudskih prava i problema sa kojima se susreću manjinske zajednice širom Kosova dodatno doprinosi njihovom osjećaju izolovanosti, zapostavljenosti i bezizglednosti. Zato predlažem da se u naredni izvještaj uključi i iscrpan pregled situacije u kojoj se nalaze pripadnici ovih zajednica južno od rijeke Ibar, rekao je Dačić.

Više od 220.000 Srba protjerano sa Kosova i Metohije Osvrćući se na pitanje povratka, šef srpske diplomatije je ponovio da Beograd godinama ističe da je više od 220.000 Srba proterano sa svojih ognjišta na KiM, a da je samo 1,9 posto njih ostvarilo održiv povratak.

– Da li to znači da je međunarodna zajednica digla ruke od povratka više od 200.000 Srba i da li će time biti legalizovano etničko čišćenje Srba sa Kosova i Metohije? Koliko godina još treba da prođe da bi se oni vratili? Ili je prema Srbima sve dozvoljeno? upitao je Dačić.

Iznošenje parcijalnih evidencija o napadima na život i imovinu Srba i pripadnika drugih nealbanskih zajednica na izvestan način relativizuje jednu, civilizacijski nedopustivu pojavu, a to je progon ljudi samo zato što ne pripadaju većinskoj zajednici, napomenuo je on.

– Složićete se da bi bilo vrlo ilustrativno vidjeti statistiku o procentualnom rješavanju zločina i naknadi štete za krivična djela izvršena protiv Srba, uključujući ubistva. Podsjetiću da je broj pravosnažno osuđenih izvršilaca ubistava za više od 1.000 Srba, od 1999. godine do danas, i dalje nula. rekao je Dačić.

Šef srpske diplomatije je uputio apel UN i drugim predstavnicima međunarodne zajednice da pomognu u prevazilaženju problema koji otežavaju povratak interno raseljenih svojim domovima. Pritom, istakao je Dačić, treba imati u vidu da je nedostatak efikasnog mehanizma za povraćaj uzurpirane imovine, pored odsustva bezbjednosti, jedan od najvažnijih činilaca koji otežava i ograničava povratak.

Dačić je istakao da je angažman UNMIK-a za Republiku Srbiju od izuzetne važnosti, jer je u pitanju misija u koju srpsko stanovništvo ima najviše povjerenja, ali i misija koja je garant statusne neutralnosti međunarodnog prisustva u Pokrajini, u skladu sa rezolucijom SB UN 1244.

Tanin: UNMIK za unapređenje dijaloga Beograda i Prištine

– UNMIK se zajedno sa EU i drugim partnerima zalaže za unapređenje dijaloga između Beograda i Prištine na svim nivoima, od centralnih vlasti do građanskog društva, poručio je večeras specijalni predstavnik generalnog sekretara UN i šef UNMIK-a Zahir Tanin.

Tanin je, na redovnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN u Njujorku o Kosovu, rekao da je saradnja između Srpske pravoslavne crkve i kosovskih vlasti nazadovala tokom prošle godine.

– Nerješena pitanja vezana za crkvenu svojinu i sprovođenje pravne zaštite izazvala su napetost u odnosima. I dalje dobijamo izvještaje o incidentima, uključujući krađe, u domaćinstvima koja su u vlasništvu kosovskih Srba, što izaziva zabrinutost, istakao je Tanin.

Šef UNMIK-a je ukazao da je dijalog između Beograda i Prištine od ključnog značaja, a da njegov krajnji uspjeh mora biti utemeljen u saradnji između svih lidera, širom regiona. Tanin je rekao i da je, iako je Kosovo uspostavilo snažan zakonodavni okvir, primjena tog okvira i dalje nedosljedna, da je pravosudna administracija neprihvatljivo spora, a primjeri političkog uplitanja svakodnevni.

– Korupcija na mnogim nivoima povećava isfrustriranost javnosti, šteti svakodnevnom životu svih ljudi na Kosovu, smanjujući mogućnosti za ekonomski razvoj i potkopava veru u politički sistem”, naglasio je Tanin. Upozorivši da Kosovo ove godine očekuju složeni izazovi, šef UNMIK-a se osvrnuo na protekle mjesece u kojima je, kako je naveo, polarizacija kosovskog političkog pejzaža dostigla nivoe u kojima je napredak bio spriječen, a najočitiji primjer je česta upotreba nasilja od strane opozicije kako bi se sprečio rad Skupštine i drugih vladinih institucija.

– Vjerujem da je ovo pogodan trenutak da svi promjene fokus sa političkih sukoba i usmjere se na suštinska pitanja, poručio je Tanin, ističući da politički lideri treba da budu otvoreniji u traženju mogućnosti za regionu saradnju, umjesto da su usredsređeni na ogranične političke interese.

Čitaku o pomirenju Kosovska ambasadorka u SAD Vljora Čitaku rekla je da će, i pored zamajca u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, pomirenje između naroda biti moguće “tek kada Srbija prizna da je počinila ratne zločine i izvini se”.

Čitaku je rekla da je kosovski Ustavni sud dao jasne smjernice o tome kako Zajednica srpskih opština treba da bude uspostavljena, i da kosovska vlada ima jasnu “mapu puta” kako da to uradi, a da ne ugrozi “funkcionalnost države”.

– Nećemo dozvoliti da se ponove opasni modeli u regionu, poručila je Čitaku.

Prema njenim riječima, “Kosovo vjeruje da je dijalog važan, ali uz iskrenost u sprovođenju dogovorenog, bez dvosmislenosti”. Istakla je da treba iskreno reći o čemu je u dijalogu riječ, a to nije, navela je, ponovna integracija Kosova sa Srbijom, niti prekrajanje istorije.

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA