Alergija na polen i prašinu kod djece (VIDEO)

3850

Problemi su počeli kada je Benjamin imao dvije i po godine. Majka Margareta Zarić priča kako je kod sina uočila česta krvarenja na nos koja su s vremenom postajala sve izraženija. Nakon lutanja od bolnice do bolnice, ljekari su kod dječaka uočili i operisali treći krajnik. Ipak, nalaz alergo testa pokazao je pravi uzrok neprijatnih krvarenja.

– Uradio je alergo test bio je pozitivan na dosta stvari: ambrozija, polen korova, prašina, kućna prašina. Onda nam je medicinska sestra savjetovala da toliko ne čistim previse, zato što bih napravila gore kad izađe vani i dodje u neku drugu kuću, istakla je Margareta Zarić.

Doktori su Benjaminovim roditeljima savjetovali redovne odlaske u borovu šumu, ali se dječaku tada stanje opet pogoršalo, kaže Margareta. Probleme sa alergijama su, donekle, uspjeli riješiti godišnjim putovanjem na more.

– Prvi put je išao na more sa vrtićem. Te iste godine otišli smo i po savjetu doktora ujutru rano šetali i gnjurili ga i gutao je vode. Onda nismo išli dvije godine nikakvih problema nije bilo. Mada, kada je malo jače sunce i kad je više izložen prašini, zna se desiti malo sukrvice, ali onako, više se nikada nije ponovilo, dodala je Margareta.

Benjaminov slučaj nije usamljen. Oko 150 miliona djece u svijetu boluje od neke vrste alergije, a prednjači alergijska astma, kaže doktor Olivera Ljuboja, iz Klinike za dječije bolesti UKC RS. Među najčešće alrgijeske astme spadaju one izazavne grinjama i polenom. Simptomi alergije na grinje su kašalj, zviždanje u grudima, te otežano disanje. Kada je upitanju polen neki od simptoma su curenje nosa, svrab očiju, kijavica i zapušen nos, navodi dr Ljuboja. Ukoliko je dijete alergično na grinje, pored propisane medicinske terapije, roditelji moraju preduzeti i dodatne mjere zaštite, napominju stručnjaci.

– Ono što je u našoj obavezi jeste da savjetujemo roditelje da prostor u kojem djete boravi mora da bude dobro ventilisan, bez vunenih tepiha, bez pokrivanja dekama, bez zavjesa. Da provedu jedan antialergijski program u tom okruženju, rekla je dr Olivera Ljuboja.

Kada se radi o alergiji na polen stvari su nešto jednostavnije, jer je dijete izloženo alergenu samo u vrijeme cvjetanja biljke. I u tom period važno je provoditi terapiju.

– Kada govorimo o polenima, ovdje je riječ i o sezonskoj alerigiji i treba izbjegavati da djete u tom period bude izloženo alergenu. Međutim kako je to gotovo nemoguće provodimo prohilatičnu terapiju i nakon što prođu ta dva – tri mjeseca može se skinuti terpija, dodala je dr Olivera Ljuboja.

Alergije na polen i grinje su nasljedne bolesti, kaže doktor Ljuboja. Međutim, stil života i kvalitet vazduha određuju da li će se kod djeteta ispoljiti simptomi alergije ili ne.

– Zagađivanje vazduha je broj 1 prvi pokretač simptoma, zatim djeca se malo doje pa se smanjuje imunoglobulin spceifičan A tip koji se nalazi u mjačinom mlijeku. Druga stvar je pušenje, dokazano je da majke koje puše ili su u blizini pušača djete se rađa sa mogućim razvojem asme, istakla je dr Olivera Ljuboja.

Doktor Ljuboja navodi i to da u porodicama sa više djece ima i manje alergijskih oboljenja, jer mališani ne odrastaju u suviše sterilnoj sredini. Jedan od načina uspostavljanja dijagnoze danas se radi uz pomoć takozvanih alergo testova. Na UKC RS navode da djeca na navedeni test u prosjeku čekaju između 7 i 10 dana, te da dnevno imaju oko 15 testiranja.

Autori: Ivana Ljubičić i Natalija Todorović

Besplatnu aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

NEMA KOMENTARA